Izložbu je pripremio Državni arhiv Srbije, a na svečanosti otvaranja govorili su tajnik Svete Stolice za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher te ministar vanjskih poslova Republike Srbije Nikola Selaković.

Nadbiskup Gallagher izrazio je nadu da će kontinuirano proučavanje povijesti međunarodnih odnosa potaknuti nove generacije da pridonesu izgradnji društva koje je sve više obilježeno međusobnom suradnjom i težnjom za općim dobrom. Mons. Gallagher prisjetio se razdoblja između kraja 19. i početka 20. stoljeća „obilježenog teškim međunarodnim okolnostima“ tijekom kojeg su „i Beograd i Vatikan nastojali poboljšati odnose, suočeni s raznim izazovima koji proizlaze iz političkih i vjerskih razlika“. Spomenuo je Konkordat iz 1914. koji je, premda „nije proveden niti je postigao željene ciljeve“, ipak „dao važan doprinos uspostavi diplomatskih odnosa između Svete Stolice i tadašnje Kraljevine SHS 1920. kada je svečano otvorena i Apostolska nuncijatura u Beogradu“.

Otvarajući izložbu, ministar Selaković istaknuo je da je Srbija od početka svoje novovjekovne državnosti nastojala uspostaviti sa Svetom Stolicom učinkovitu komunikaciju kako bi se pitanje odnosa među kršćanima u tom dijelu svijeta rješavalo na miran i, u skladu s naprednim srpskim ustavotvornim rješenjima iz 19. stoljeća, moderan način.

Prvi savjetnik u Veleposlanstvu Republike Srbije pri Svetoj Stolici Srđan Miljković u razgovoru za Vatican News istaknuo je da je protekle godine obilježena stota obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Republike Srbije i Svete Stolice, a s obzirom na aktualnu pandemiju, sve su inicijative odgođene za ovu godinu. Prema njegovim riječima, izložba je rezultat plodne suradnje Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije i Državnog arhiva Srbije. Kazao je da je Državni arhiv pripremio izložbu na temelju vlastitih dokumenata s puno entuzijazma i profesionalnosti. Osnovna ideja bila je skrenuti pozornost na razdoblje prije 1920. kada su diplomatski odnosi službeno uspostavljeni; štoviše, uputiti na činjenicu da su kontakti i diplomatska komunikacija postojali od Berlinskog kongresa 1878. godine, kada je Srbija stekla neovisnost od Turske.

Rekao je da izložba prikazuje prve napore u sklapanju Konkordata, potpisivanje konačne verzije i ratifikaciju u Parlamentu 1914. te trenutak otvaranja diplomatskih predstavništava u Beogradu i Rimu 1920., nakon završetka Prvog svjetskog rata. Dokumenti također pokazuju koliko su i najistaknutiji srpski intelektualci i političari toga doba prepoznali važnost diplomatskih odnosa s Vatikanom.

Miljković je kao važne datume za bilateralne odnose naveo ožujak 1920., kada su odnosi službeno uspostavljeni te kraj lipnja 1914. kada je potpisan prvi Konkordat između Vatikana i Srbije. „Uvjereni smo da ova važna izložba može dati značajan poticaj u daljnjem jačanju dobrih bilateralnih odnosa koji već postoje između Srbije i Svete Stolice“, zaključio je Miljković.