Knjiga „Zrinski u Pounju“, Kristine Babić, Ante Miliševića i Željka Pekovića, donosi obilje novih informacija o povijesti Zrinskih, a u središtu fokusa su crkva sv. Marije Magdalene u Zrinu te zaboravljene utvrde Zrinskih u Zrinu, Gvozdanskom i Pedlju. O knjizi su govorili uz autore, Dubravko Bačić i domaćin don Marko Trogrlić.

Željko Peković je, osim o knjizi, govorio i o okolnostima njezina nastanka. Naime, Sisačko-moslavačka županija pokrenula je 2019. godine projekt revitalizacije dijela Banovine pod nazivom Baština Zrinskih – budućnost Banovine. Nositelj projekta je sama Županija, u suradnji s njezinom Razvojnom agencijom SIMORA, Općinom Dvor i Gradskim muzejom u Sisku… Realizacijom projekta trebala bi biti stvorena vrsna turistička i kulturna ponuda Općine Dvor, koja će donijeti revitalizaciju nepokretnih kulturnih dobara i gospodarski razvoj općine koja je demografski osiromašena i opustošena uslijed povijesnih nepogoda koje su taj prostor zadesile posljednjih stoljeća, od turskih rušilačkih osvajanja, preko Drugoga svjetskog rata pa do Domovinskog rata. U svakom od sukoba na tom području stradali su i bili su ciljana meta kulturni spomenici.

Knjiga donosi nove rezultate terenskih istraživanja koja su prikupljena tijekom realizacije projekte Baština Zrinskih – budućnost Banovine. Svrha i cilj toga projekta su obnova i revitalizacija nekoliko nepokretnih kulturnih dobara na području hrvatskog dijela Pounja u Banovini: kompleksa zgrada s visokom peći u Bešlincu-Rujevcu, Kaštel Gvozdansko, ruševne crkve sv. Marije Magdalene u Zrinu i starog grada Zrina. Knjiga nije samo rasvijetlila važna povijesna događanja iz hrvatske arheologije nego je i podsjetila na njih.

Potom je predstavljena knjiga prof. Sanje Vulić „Blago rasutih . Jezik Hrvata u dijaspori“, dio I., objavljena  u nakladi Književnog kruga Split. Domaćin predstavljanja također je bio don Marko Trogrlić, a o knjizi su uz autoricu govorile prof. Ljerka Šimunković koja je govorila o prvom poglavlju knjige te prof. Gordana Laco koja je obuhvatila druga dva poglavlja kazavši da knjiga Blago rasutih donosi zanimljive i vrijedne spoznaje o zaslužnim Hrvaticama i Hrvatima koji su s velikim trudom i ljubavlju nastojali očuvati hrvatski jezik, te da je u knjigu trebalo uložiti mnogo znanja i strpljenja.

Knjiga sadrži tri poglavlja, prvo opsežno i dva opsegom manja. Prvo poglavlje obuhvaća razdoblje od 1880. do kraja 20 stoljeća, a obuhvaća sve kontinente na kojima su Hrvati u većem broju živjeli u tom razdoblju; razmatra se zastupljenost hrvatskog jezika u hrvatskom iseljeništvu u različitim državama na pojedinim kontinentima i u središtu pozornosti je očuvanost hrvatskog jezika u pojedinim iseljeničkim zajednicama sukladno tomu različiti načini čuvanja ili barem pokušaja očuvanja hrvatskog jezika do kraja 20. stoljeća. Razmatra se očuvanost hrvatskog jezika u Australiji i Novom Zelandu, u Sjedinjenim Američkim Državama, u Kanadi, u pojedinim državama Južne Amerike, u Južnoafričkoj Republici, u Aziji te u pojedinim europskim državama.

U drugom poglavlju opisuju se jezične značajke dviju australskih Hrvatica od kojih prva, Ana Kumarić pripada prvom naraštaju iseljenika, a druga, Christine Klaričić, trećem naraštaju. Budući da Kumarić piše književna djela, posebno je raščlanjen jezik njezinih djela, a posebno njezin razgovorni jezik.

Treće poglavlje u knjizi odnosi se na 18. stoljeće i jezičnu raščlambu hrvatskih pisama koje je Ruđer Bošković iz tuđine pisao svojima.

Autorica je između ostaloga kazala da je s ljubavlju napisala knjigu, sa željom da oni koji se u njoj spominju ne budu zaboravljeni.

Potom je u Etnografskom muzeju Split predstavljena knjiga „Plinije Stariji, Prirodoslovlje, Knjiga deveta, O vodenim bićima, koju je prevela i priredila Inge Belamarić.