U Svetištu Majke Božje Volavske kod Jastrebarskog otvorena hodočasnička godina

Hodočasnička godina otvorena je svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio mons. dr. Juraj Batelja, postulator i voditelj kauze za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca, u župnoj crkvi župe Petrovine, jednoj od najstarijih marijanskih crkava Zagrebačke nadbiskupije. Mons. Batelja misu je slavio u zajedništvu s vršiteljem dužnosti dekana Jastrebarskog dekanata i petrovinskim župnikom preč. Gojislavom Kovačićem i ostalim svećenicima Jastrebarskog dekanata.

Otvaranje hodočasničke godine bila je i prilika za spomenuti se 50. obljetnice svećeništva dugogodišnjeg župnika sv. Petra apostola u Petrovini, preč. Gojislava Kovačića. Preč. Kovačić, rodom iz župe presvetog Trojstva u Krašiću, za svećenika je zaređen 22. studenog 1970. godine po rukama pokojnog pomoćnog zagrebačkog biskupa dr. Josipa Lacha. Kao petrovinski župnik djeluje već 36 godina.

Mons. Batelja u propovijedi se prisjetio detalja iz djetinjstva preč. Kovačića s primanja prve svete pričesti koju je djeci u Krašiću, među kojima je bio i dječak Gojislav, dijelio kardinal Alojzije Stepinac. Tadašnji krašićki župnik, Josip Vraneković, svim je prvopričesnicima darovao šarene diplome, kao uspomenu na prvu pričest. Jedino je Gojislavu vlč. Vraneković dao potpuno bijelu diplomu na kojoj su bili kalež, hostija i anđeo. Vidjevši da je to malenog Gojislava rastužilo, vlč. Vraneković objasnio mu je da je posebnu diplomu dobio jer u njemu prepoznaje klicu svećeničkog poziva. Već je tada Gojislav počeo razmišljati o svećeništvu i svećeničkom pozivu, a na putu poziva su ga pratili blaženi kardinal Alojzije Stepinac i župnik Josip Vraneković.

Čuvena kapela Blažene Djevice Marije Snježne u Volavju smještena je usred naselja i okružena zidanom ogradom s baroknim portalom iz 1732. godine. Crkva je bogato oblikovana klesarskim detaljima i ima vrijedan barokni inventar. Prvotno je sagrađena srednjovjekovna kapela iz 15.st., da bi 1704. godine bila dovršena nova crkva.

Nadaleko poznata proštenjarska kapela gotička je građevina, barokizirana početkom 18. st. Crkva je iznimno zanimljive kompozicije, koja spaja uzdužno tijelo starije građevine i dvanaesterokutno svetište. Dogradnju i uređenje naručio je Mirko Erdödy (1707. – 1709.) kada je napravljen lijep kompleks opasan cinktorom s baroknim portalom (1732.). Inventar crkve neobično je bogat. Za visoku kvalitetu vjerojatno je zaslužan njihov naručitelj pukovnik Pavao Andrassi.

Sačuvan je kip Marije s Djetetom iz 17. stoljeća koji se iznimno štuje. Cijeli sklop ističe se izvanredno bogatim oblikovanjem i zadiranjem masa, bogate opreme i detaljima klesarskih radova koji se kvalitetom izdvajaju te se sklop ističe u nizu sakralne arhitekture jastrebarskog kraja kao jedan od najvrjednijih spomenika sakralne arhitekture.