„Mjesnim Crkvama treba dati veću vlast u prokazivanju zlostavljanja, ali treba također povećati stupanj odgovornosti prema njima“, rekao je nadbiskup Malte Charles Scicluna  na redovnom brifingu posvećenom Biskupskoj sinodi održanom u Tiskovnom uredu Svete Stolice 8. listopada. „Mi, biskupi,  odgovorni smo ne samo pred Bogom i svojom savješću, nego i pred našim narodom, osobama koje vodimo“, rekao je malteški nadbiskup koji je kao Papin izaslanik vodio istragu o zlostavljanju djece od strane klera u Čileu. Skandal pedofilije, rekao je Scicluna, „nije problem koji se tiče određenog dijela svijeta: to je mit koji treba razbiti. Naravno, postoje različiti načini suočavanja s ovim problemom u različitim dijelovima svijeta. U nekim zemljama prevladava stid, u drugima strah. Moramo dati veću vlast našim zajednicama kako bi zlostavljanja izašla na vidjelo i kako bi se suzbio klerikalizam kao izopačenost koja hrani zlostavljanja u Crkvi i u čijem temelju se nalazi izopačenje službe, koju se shvaća više kao vlast nego kao služenje“. Stoga je potrebno raditi na polju „formacije i odabira klera“ i na području „suradnje s građanskim vlastima“, „ali prije svega treba dati veću moć našim zajednicama da daju učinkovitije odgovore“.

Što biste rekli mladima koji su bili žrtve tragedije zlostavljanja, glasilo je jedno od novinarskih pitanja mons. Scicluni. „Najradije bih plakao zajedno s njima, kao što sam učinio mnogo puta“, odgovorio je Scicluna. „Prvi su odgovor šutnja i plakanje, ali zatim se moramo usredotočiti na istinu i pravdu, koji nisu nespojivi sa milosrđem. Milosrđe je prazno ako nije usmjereno na istinu i pravdu“. „Kad razgovaram sa žrtvama zlostavljanja nalazim veliku žeđ za istinom i pravdom. Moj je privilegij u tome što nastojim pomoći Crkvi da shvati što je istina i činiti pravdu, na koju se često predugo čega”. „Imao sam priliku osvjedočiti se koliko Papa pati zbog sporosti naše pravde“, otkrio je Scicluna, „ali postoji i građanska odgovornost koja se mora poštovati: ako se radi o zločinu po građanskom zakonu, moramo poštovati i građansko zakonodavstvo. Oni koji su krivi, moraju snositi posljedice za svoje postupke, kako je napisao Benedikt XVI. u svom pismu vjernicima Irske“.
„Velika su očekivanja u pogledu veće odgovornosti mjesnih Crkava kada je riječ o zlostavljanjima“, rekao je Scicluna. Prvi susret na kojem ćemo vidjeti kako će se stvari u vezi s tim razvijati bit će upravo susret predsjednika svih biskupskih konferencija svijeta, koje je Papa sazvao za veljaču, koji će se suočiti s dvije ključne riječi: „Prevencija i odgovornost“, rekao je.

Mons. Charles Scicluna, koji slovi kao vodeći crkveni istražitelj za seksualno zlostavljanje,  odgovorio je i na novinarsko pitanje o „dosjeima“ o zlostavljanjima koji trenutačno kruže, o „slučajevima“ Vigano i McCarrick. „Postoje stvari koje su mnogo važnije od pisama koje jedni s drugima razmjenjujemo“, istaknuo je biskup u vezi s onim što Papa naziva „svetost iz susjedstva“. „Nije riječ o vjerskom pitanju, to vidim svaki dan u našim župama“, dodao je: „Pisma i odgovori na pisma jesu vijesti, ali ono što tisuće svećenika rade po cijelom svijetu to nije vijest“. „Moramo se sramiti“ zbog slučajeva zlostavljanja, rekao je Scicluna: „Poniznost i pokora jedini su put“.

„Mladi ljudi očekuju pravi odgovor na spolnost“, rekao je na brifingu mons. Emmanuel Gobilliard, biskup Carpentrasa i pomoćni biskup Lyona, sinodski otac izabran od Francuske biskupske konferencije. „To što su pojedinci iz naših redova imali skandalozna ponašanja ne znači da moramo šutjeti o ljepoti darova koje smo primili kao darove“, rekao je francuski biskup aludirajući neizravno na ranu zlostavljanja djece. Odgovarajući na pitanje o homoseksualcima i LGBT zajednicama, Gobillard je spomenuo susret koji je prije godinu dana održan u njegovoj biskupiji s Papom, tijekom kojeg Franjo „nije držao govore, već je jednostavno rekao: ‘Slušam vas’“. „Moramo biti kadri promijeniti naš način pastoralne skrbi“ u korist „novog modela koji se temelji na međuljudskim odnosima. Moramo oblikovati pastoralnu skrb u kojoj će se susretati pojedinca, a ne bezimeno mnoštvo, jer svaki je od nas kao pojedinac pozvan na sreću i svetost, koji dolaze od Boga“. „Svi se moraju osjećati dostojnim stupiti u taj odnos“, dodao je biskup izrazivši želju da se u crkvenoj zajednici „svakoga bezuvjetno prihvaća“.

„Mnogo se govori ne samo o mladim katolicima, već i mladima koji su ateisti, mladima koji su agnostici, mladima koji nemaju nikakvo čvrsto uporište u životu za koje bi se uhvatili“, otkrio je Thomas Leoncini, pisac, znanstvenik koji se bavi proučavanjem psiholoških i društvenih modela i slušač (auditor) na Sinodi. Protagonist Sinode je „Crkva koja se ne boji posuti pepelom, razgovarati o neugodnim temama, ne ograničava samo na to da postane svjesna, već traži radikalne odgovore, ne samo u sinodskoj dvorani, već i u radnim skupinama“, rekao je Leoncini na brifingu.