Udruga U ime obitelji provela istraživanje o mjeri „Roditelj odgojitelj“ u Zagrebu
Konferencija za medije UiO 30. ožujka 2022.
Zagreb (IKA)
Udruga U ime obitelji je 30. ožujka na konferenciji za medije ispred poglavarstva Grada Zagreba izvijestila da je provela dosad jedino ispitivanje stavova korisnika mjere „Roditelj odgojitelj“ u okviru projekta „Roditelj odgojitelj – uspješna demografska mjera za Zagreb i Hrvatsku?“
Upitnik je pripremio projektni tim U ime obitelji u suradnji sa stručnjacima iz područja sociologije i demografije. Anketa je provedena u razdoblju od 14. do 24. veljače 2022. putem online upitnika. Na pitanja je odgovorilo 1343 korisnika mjere, odnosno, 23.2 % što ovaj ispitivani uzorak čini reprezentativnim.
„Analiza odgovora roditelja odgojitelja potvrdila je da je ova mjera iznimno uspješna u demografskom smislu, jer se u samo 5 godina broj trećerođene djece u Zagrebu povećao za 23.8 % u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje“, naglasila je dr. Markić. „Isto tako, iz odgovora ispitanika vidi se da je nakon uključivanja u Mjeru, za što je preduvjet bio da roditelji imaju najmanje 3 djece – čak 39.5 % ispitanika dobilo barem još jedno dijete, a da je čak 11.2 % ispitanika dobilo još troje ili više djece. Čak 42.5 % ispitanika navelo je da su planirali imati još djece uz pretpostavku sigurnosti i stabilnosti Mjere“, rekla je dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.
„Analiza je otkrila da je čak 61.4 % roditelja bilo zaposleno te je dalo otkaz. Većina njih bila je u stalnom radnom odnosu. Otkaz su dali nakon što im je Grad Zagreb na njihovu kućnu adresu poslao prijedlog da uđu u mjeru roditelj odgojitelj. Isto tako, anketa je pokazala da je oko polovica roditelja odgojitelja podigla kredit ili se zadužila, većinom radi adaptacije ili kupovine stambenog prostora, a da je za njih oko 90 % za podizanje kredita ključna bila sigurnost koju je jamčila ova mjera. Ispitivanje je pokazalo da čak 20 % roditelja ima visoku stručnu spremu, što odgovara udjelu visokoobrazovanih u Zagrebu, a više je od udjela visokoobrazovnih na državnoj razini“, rekla je dr. Markić.
Prof. Stjepan Šterc, voditelj Studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija ukazao je na činjenicu da je analiza odgovora na 60 pitanja potvrdila da se političke odluke trebaju donositi na temelju stvarnih podataka, osobito one koje se tiču više od 5800 obitelji koje brinu o oko 20 tisuća djece, od toga više od 6 tisuća vrtićke dobi. Ukazao je na to da je polovica ispitanika odgovorila da u slučaju ukidanja mjere razmišlja o tome da s obitelji napuste Hrvatsku. Prof. Šterc iznio je konkretne prijedloge vezane za mjeru roditelj odgojitelj:
- Prihvatiti demografsku problematiku kao strateško gradsko i nacionalno pitanje nastavka, opstanka i ukupnog razvoja Grada Zagreba i Hrvatske, te ju pomaknuti iz političke sfere prema stručnoj i znanstvenoj;
- Prihvatiti Mjeru roditelj odgojitelj kao ključnu mjeru demografske, socijalne i razvojne politike Grada Zagreba i predložiti ju u provedbi na razini cijele Hrvatske;
- Napraviti ozbiljnu stručnu i znanstvenu studiju stvarne korisnosti Mjere i njezinog funkcionalnog značenja te mogućih odstupanja i nefunkcionalnih korištenja;
- Provjera uvjeta i statusa svih korisnika Mjere (lažno prijavljena prebivališta, rad na crno i sl.);
- Revizija sljedećih parametara Mjere, uz postojeći model: skraćivanje Mjere (do polaska najmlađeg djeteta u školu umjesto do 15. godine), mogućnost rada korisnika Mjere 4 sata dnevno, mogućnost pristupa vrtićkoj skrbi 4 sata dnevno.
Dunja Jeleč iz GI „U djeci je budućnost“ podsjetila je na vrijeđanja kojima su izloženi korisnici mjere, većinom žene, a koje su pokrenuli i neistiniti podaci koje je iznosio u javnosti g. Tomašević sa suradnicima. Analiza ankete pokazala je da čak 83.7 % roditelja zbog stigmatizacije osjeća strah, ljutnju i nelagodu.
„Na žalost, nisam vidjela da je gđa Rada Borić, koja je inače u crnini izlazila na Trg zbog nasilja nad ženama, sad digla glas u obranu nas, majki. Analiza odgovora korisnika mjere pokazala je da čak 10.8 % ispitanika ima jedno ili više djece s posebnim potrebama, da su 6 % samohrani roditelji, a da je čak 5.5 % korisnika u mjeri našlo zaštitu od nasilja. Sve ove ranjive obitelji sad su izložene ekonomskoj nesigurnosti zbog odluke gradonačelnika da povratno ukine mjeru“, naglasila je Dunja Jeleč.
Predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja (HURO) Ana Marija Berbić Lacko istaknula je da je Grad svojim odlukama o izmjenama Mjere ugrozio život najosjetljivije skupine društva – djece i obitelji s djecom.
„Iako je kampanja temeljena na lažnim obećanjima, te se namjera izmjene Odluke bazirala na manipulativnim statističkim podacima, aktualna vlast nakon izglasavanja sporne Odluke nije izvršila ništa od kompenzacijskih mjera. Time je velik broj obitelji dovela pred zid (nemogućnost upisa djece kao nezaposleni roditelj, a nema zaposlenja dok se djetetu ne osigura adekvatna skrb, kao i to da su upisi u svibnju, a pohađanje vrtića započinje tek u rujnu)“, rekla je Berbić Lacko.
Naglasila je da se s obzirom na izvanredne okolnosti (ukrajinska kriza i inflacija) svim obiteljima u mjeri povećava nesigurnost i uplašeni su za egzistenciju, dok istovremeno aktualna vlast zanemaruje činjenicu o potencijalnom siromaštvu djece što je problem koji je Grad izazvao.
„Ugrožene skupine korisnika nikako se neće moći snaći do 1. svibnja. U očekivanju pravedne i brze odluke Visokog upravnog suda o nezakonitosti povratnog ukidanja mjere za aktualne korisnike, najavljujemo da ćemo uz oporbu na sjednici Skupštine u travnju tražiti zamrzavanje Odluke zbog izvanrednih okolnosti koje donosi aktualna kriza (porast cijene energenata i hrane) što najviše pogađa višečlane obitelji“, najavila je Berbić Lacko.