Ukrajinska grkokatolička crkva pokrenula je na ovaj dan molitveni maraton koji je spojio čitavu Ukrajinu: od Harkiva na istoku, Odese na jugu do marijanskog svetišta Zarvanicja na zapadu i glavni grad Kijiv. Maraton je prenosila uživo televizija Žyve TV, a i društvene mreže.

Iz samostana u Pokotilivci kod Harkiva Akatist Zagovora Blažene Djevice Marije predvodili su trojica bazilijanaca, oci Josip i David te brat Vitalij. Prije molitve poručili su kako nitko od njih nije napustio samostan s početkom invazije ruske vojske: „Svaki dan kada se probudimo molimo Gospodina Boga da nam pomogne preživjeti“, rekao je o. Josip. „Sada, prije emitiranja, nedaleko od nas čuli smo pucnjeve i eksplozije, letjeli su avioni… Ostajemo ovdje da budemo s onima koji trenutno proživljavaju tugu, bol, tjeskobu. Neprestano se molimo Majci Božjoj pod čijom se zaštitom nalazi naš samostan. Molimo za sve one koji sada pate, trpe, putuju, sve one kojima je sada teško. Posebno za Harkiv, koji je noću bio granatiran raketama i zrakoplovima: cijeli centar je uništen, tijekom posljednjeg granatiranja poginulo je više od 20 ljudi. Neprijatelji se Harkivu neprestano približavaju iz različitih smjerova. Ali tko može odoljeti vjeri i molitvi?“, zaključio je o. Josip.

Na kraju molitvenog bdjenja poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjetoslav Ševčuk pedvodio je molitvu krunice iz kijivskog skloništa. „Danas ovom zajedničkom krunicom koja nas sve ujedinjuje završavamo Dan molitve i posta za mir u Ukrajini, koji je Sveti Otac proglasio za cijeli svijet“, rekao je veliki nadbiskup kijevsko-halički u predgovoru molitve.

„Svoj molitveni hod započeli smo u 14 sati po kijivskom vremenu iz samostana u Pokotilivki blizu Harkiva, zatim smo se preselili u Odesu, Hrušiv, Zarvanjicu, Gošiv, Univ – i ponovo se vratili ovamo, na sveta brda Kijiva, koja su toliko potrebne mira danas. Ne znam hoćemo li uspjeti izmoliti ovaj naš dio do kraja – nadamo se da neće biti eksplozija raketa ili bombi. Ali ova je molitva, čak i u takvim okolnostima, tako dragocjena u Božjim očima. I vjerujemo da će molitva i post za mir u Ukrajini od cijele Crkve i cijeloga svijeta biti ugodni Bogu. Molimo se i za obraćenje naših neprijatelja – onih koji bombardiraju, pucaju na nas, ubijaju nas, za obraćenje Rusije, kako je to tražila Majka Božja Fatimska u svom navještaju malim pastirima 1917.“, poručio je nadbiskup Ševčuk.

Osim ovog maratona, u Svetoj Sofiji, unatoč raketiranju Kijiva, predstavnici različitih vjerskih denominacija (pravoslavni, grkokatolici, rimokatolici, protestanti i muslimani) izrekli su molitve, riječi blagoslova za ukrajinski narod i apel da se Ukrajina zaštiti od agresije Rusije.

Toga dana molitva je bila upućena iz ukrajinskih grkokatoličkih crkvi diljem svijeta. Ukrajincima se pridružili i mnogi građani i crkveni te državni dužnosnici drugih zemalja. Tako su predstavnici kraljevske obitelji u pratnji izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Ukrajine u Ujedinjenom Kraljevstvu Vadima Pristaika, posjetili ukrajinsku katoličku katedralu Svete obitelji u Londonu na Svjetski dan molitve za mir u Ukrajini kako bi izrazili svoju potporu. Državni tajnik SAD-a Anthony Blinken imao je privatni sastanak s veleposlanicom Ukrajine Oksanom Markarovom, metropolitom Borisom Gudziakom, nadbiskupom Filadelfijske nadbiskupije Ukrajinske grkokatoličke crkve, nadbiskupom Ukrajinske pravoslavne crkve Daniilom Zelinskim i aktivnim članovima ukrajinske zajednice u katedrali Svete obitelji u Washingtonu, DC.

Tijekom razgovora metropolit Boris Gudziak rekao je da je Ukrajina moralno pobijedila u ratu. „Milijarde ljudi koji gledaju bitku Davida i Golijata, znaju gdje je istina i pravda”, rekao je metropolit. Zamolio je da se učini sve kako bi se odmah pružilo Ukrajini maksimalnu podršku. „Karavane pomoći sada pristižu u Ukrajinu preko Poljske, Mađarske, Slovačke i Rumunjske“, rekao je. Istaknuo je također potrebu zaštite crkava i vjerskih organizacija u Ukrajini. “Svaki put u posljednjih 250 godina kada ruski režim – carski, komunistički ili Putinov – okupira ukrajinske zemlje na kojima je djelovala Ukrajinska katolička crkva, naša Crkva je bila stavljena izvan zakona i proganjana.” „Mi kao zajednica inzistiramo na potrebi humanitarne pomoći, zaštite i početka procesa prepoznavanja ratnih zločina“, rekao je o. Marko Morozovych, dekan Teološkog fakulteta Katoličkog sveučilišta u Americi i svećenik Katoličke crkve u Ukrajini.