Budi dio naše mreže
Izbornik

Ustanovljena naslovna biskupija Epidaurum, današnji Cavtat

Cavtat (IKA )

Ustanovljenje naslovne biskupije Epidaurum biskup Puljić objavio je vjernicima Cavtata na euharistijskom slavlju u župnoj crkvi Sv. Nikole

Cavtat, (IKA) – Ustanovljenje naslovne biskupije Epidaurum dubrovački biskup Želimir Puljić objavio je vjernicima Cavtata na euharistijskom slavlju u župnoj crkvi Sv. Nikole na drugu adventsku nedjelju, 6. prosinca.
Naime, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj dostavila je 26. studenoga dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću dopis u kojem, uz ostalo, stoji: “Uime Njegove uzoritosti gospodina kardinala Giovanni Batista Re, pročelnika Kongregacije za biskupe, ugodna mi je dužnost izvijestiti Vas da je Sveti Otac odredio neka se u popisu naslovnih biskupija pribroji sljedeće stare biskupije koje se nalaze na teritoriju Republike Hrvatske: Cibale – Vinkovci i Epidaurum – Cavtat”.
Nema preciznih podataka kada je Epidaurska biskupija (Ecclesia Epitauritana) bila utemeljena, na kojim se prostorima rasprostirala jurisdikcija njezinog biskupa, te koliko je biskupa imala do iščeznuća s povijesne pozornice. Najranija potvrda njezinog postojanja potječe iz VI. stoljeća. Naime, u aktima prvog salonitanskog sabora 530. nalazi se i supotpis epidaurskog biskupa Fabricijana (Fabricianus episcopus ecclesiae Epitauritanae). Šezdesetak godina kasnije spominje se jedan drugi epidaurski biskup Florencije u nekom crkvenom sporu sa salonitanskim nadbiskupom Natalom (oko 580.-592.) koji je pokušao rješavati i Papin opunomoćenik Antonin oko godine 597.
Valja imati u vidu i povijesnu činjenicu kako na to područje, koje je pod vlašću Bizanta, provaljuju Avari iz Panonske nizine u drugoj polovici VII. stoljeća. Oni pokoravaju zatečeno stanovništvo i šire svoju državu. Pod Avarima u Panoniji živjeli su Slaveni koji kao podložnici sudjeluju u avarskom vojnom pohodu kada su porušili i osvojili brojne gradove, a među njima glavni grad provincije Dalmacije Salonu, na mjestu današnjeg Solina kraj Splita, te na jugu Epidaurum, na mjestu današnjeg Cavtata. Preživjeli stanovnici Salone i Epidaura spasili su se bijegom. Oni iz Salone sklonili su se na obližnje otoke Šoltu, Brač, Hvar i Korčulu. A bjegunci iz Epidaura potražili su zaklonište na obližnjim nepristupačnim strmim mjestima. Jedno od njih bijaše i maleni obalni otočić sjeverno od Epidaura. Vjerojatno je tu u to doba bila neka tvrđava i u njoj maleno naselje. Na tom malenom otočiću nastao je gradić kojeg su prvobitno prozvali Lausion, po grčkoj riječi lau, što znači strmen. Kasnije uslijed pretvaranja glasa 1 u r, počeše ga nazivati Rausion. Nešto kasnije Slaveni su mu dali ime Dubrovnik. Novonastali grad stoljećima je bio na malenom otočiću, a od kopna ga je dijelio plitki morski kanal, današnji Stradun.
Na temelju tih poznatih činjenica, povjesničari smatraju sigurnim kako su rušenje Epidaura i bijeg preživjelog pučanstva na strma mjesta današnje Župe Dubrovačke, kao i prijelaz epidaurskog biskupa na maleni obalni otočić Lausion završili u tijeku 7. stoljeća. Uzme li se u obzir i izvješće ravenskog zemljopisca iz VII. ili VIII. stoljeća koji spominje Dubrovnik riječima: “Ragusium, id est Epidaurum”, jasno je kako je Dubrovnik “nasljednik starog Epidaura”. U tom vidu i odluka Kongregacije za biskupe da zamoli Svetog Oca neka ovu staru Epidaursku biskupiju uvrsti među naslovne biskupije kao ecclesia Epidauritanensis ima svoje povijesno i crkveno značenje. Posebice u kontekstu osnivanja novih biskupija u Sisku i Bjelovaru.
Ustanovljena naslovna biskupija Epidaurum, današnji Cavtat, treća je naslovna biskupija na području Dubrovačke biskupije. Druge dvije su Korčula i Ston. Naslovni biskup korčulanski je pomoćni biskup u New Yorku Patrick J. Sheridon, a stonski je pomoćni biskup u Medellinu (Kolumbija) mons. Jorge Ivan Castagno Rubio.
Uz čestitke stanovnicima Cavtata na ovom događaju dubrovački biskup Želimir Puljić izrazio je nadu kako će i ova naslovna biskupija uskoro dobiti prvog nositelja naslova epidaurske biskupije (episcopus epidauritensis).