Uvodna riječ dr. Balobana na simpoziju o socijalnoj enciklici „Fratelli tutti“

Poštovane i drage sudionice i sudionici simpozija Fratelli tutti. Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo, vi ovdje u dvorani „Vijenac“ na zagrebačkom Kaptolu i vi koji nas pratite putem platforme ZOOM i putem YouTube kanala HKM.

S osobitim zadovoljstvom pozdravljam sve vas, a među vama posebno, zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Giorgia Linguu, đakovačko-osječkog nadbiskupa i predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Đuru Hranića kojima zahvaljujem za poticajne riječi pozdrava ovdje u dvorani „Vijenac“. Zahvaljujem predsjedniku HBK zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću za riječi pozdrava iz vječnoga grada Rima. Uz sve one koje je po imenu na početku pozdravio mr. sc. Zvonimir Ancić, vanjski suradnik Centra, sa zahvalnošću pozdravljam predavače koji su se spremno odazvali s nama danas podijeliti svoja znanja i iskustva i tako nam približiti bogati sadržaj druge socijalne enciklike pape Franje znakovitoga naslova: „Fratelli tutti. Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu“.

Nadahnut sv. Franjom Asiškim argentinski papa Bergoglio na svoj specifičan način poziva na promjene u svijetu u kojem je sve više prisutno nasilje, sukobi, pojedinačni i skupni interesi, nejednakosti i nepravedni gospodarski odnosi koji su često uzrokom ratova čije su posljedice također rijeke migranata ne samo na granicama Europske unije. Papa ne želi samo analizirati i konstatirati trenutačno stanje nepravdi u svijetu kao što to čini većina analitičara svjetovnih, a često i crkvenih, koji se natječu u tome tko će detaljnije opisati što se stvarno događa u svijetu. Papa Franjo poziva na promjene koje se tiču pojedinca i zajednice, svakoga naroda i cijele ljudske obitelji. To čini na prvi pogled „utopijski“, svjestan da je to možda jedini način kako probuditi suvremenog čovjeka na potrebne promjene. U tom kontekstu često govori kako želi sanjati da će se ovo ili ono promijeniti na bolje. On to čini crkveno-teološkim govorom koji se u odnosu na svijet i društvo u kojem živimo pretvara u socijalni govor Crkve koji može razumjeti svaki čovjek dobre volje bez obzira je li vjernik ili ne, pripada li ovoj ili onoj religiji, ovom ili onom civilizacijskom odnosno kulturalnom krugu.

Držim da se u tom kontekstu može razumjeti i treba tumačiti drugi dio naslova socijalne enciklike „Fratelli tutti“ koji glasi: Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu. Riječ je o dva nosiva pojma koji su, s jedne strane, tako jednostavni i razumljivi, a s druge strane, tako daleko od konkretnoga života današnjega čovjeka, svakoga čovjeka, i čovjeka vjernika. To je, držim razlogom da je odmah nakon njezina objavljivanja pred nešto manje od godinu dana i u Hrvatskoj enciklika naišla na veliko zanimanje. Razmjerno mnogo se o njoj pisalo, raspravljalo, održano je i više simpozija i različitih predavanja. Dojam je da se i na crkveno-teološkoj razini sadržaj enciklike više prikazivao nego analizirao i primjenjivao na konkretnu crkvenu i društvenu zbilju u Hrvatskoj.

Polazeći od takve situacije Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK ovim simpozijem je želio dati svoj doprinos boljem razumijevanju tog „utopijskog govora“ pape Franje. U tom kontekstu je i podnaslov ovoga simpozija: Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo!

Pokušali smo u deset tema – deset predavanja – obuhvatiti glavni sadržaj socijalne enciklike koja počinje riječima svi smo braća – sestre i braća – i kao takvi pozvani mijenjati svijet u kojem živimo na bolje.

Sa svoje 2 socijalne enciklike u razmjerno kratkom vremenu – Laudato si’ (2015.) i „Fratelli tutti“ (2020.) papa Franjo ukazuje na značenje socijalnog nauka Crkve kao sredstva dijaloga u pluralnom svijetu u kojem živimo.

Predavačima i sudionicima ovdje u dvorani „Vijenac“ i putem platforme ZOOM te YouTube želim obilje Božjega Duha kako bismo svi zajedno nadahnuti ovom enciklikom mogli postati bliži jedni drugima i u legitimnoj različitosti izgrađivati zajedno bolji svijet o kojem tako često sanja papa Franjo.