U uvodu misnog slavlja biskup je podsjetio da Crkva toga dana na poseban način moli za sve pokojne, potaknuvši vjernike da u svoje molitve uključe i prvog varaždinskog biskupa Marka Culeja, čiji se grob nalazi u katedrali. „Misa je neizmjerno bogatstvo – u nju možemo uključiti sve naše nakane, sve naše molitve, sve one za koje danas posebno želimo moliti“, rekao je biskup Mrzljak.

U propovijedi je govorio o vjeri u besmrtnost duše i o vrijednosti ljudskog života od samog začeća. „Čovjek ima neumrlu dušu koju Bog stvara u trenutku začeća“, istaknuo je biskup, povezujući tu istinu s porukom molitvene inicijative 40 dana za život. Podsjetio je da se kršćani ovoga dana sjećaju i onih kojima nije bilo dano da se rode, čiji je život prekinut prije rođenja, nazvavši to „teškim grijehom današnjega čovječanstva“.

Govoreći o duhovnom smislu Dušnoga dana, protumačio je da smrt nije kraj, nego prijelaz u vječnost: „Kada odlazimo na groblje i palimo svijeće, znamo da tijelo nestaje, ali čovjek ne nestaje – on živi u vječnosti.“

U središnjem dijelu propovijedi biskup se osvrnuo na simboliku svijeće koja prati vjernika od krštenja do smrti, podsjetivši na primjer blaženog Alojzija Stepinca koji je, svjestan svoje bliske smrti, zatražio blagoslovljenu svijeću rekavši: „Sada će mi uskoro trebati.“

„Svjetlo svijeće podsjeća nas na svjetlo Kristovo – ono koje nas vodi kroz život i koje ne smijemo ugasiti. Važno je da to svjetlo, makar i treperavo, tinjajuće, uvijek gori u nama“, poručio je biskup.

Pozvao je vjernike da vanjske izraze pobožnosti, poput paljenja svijeća i donošenja cvijeća na grobove, ne shvate samo kao običaj, nego kao znak molitve i nade u uskrsnuće. „Molimo za naše pokojne, ali te molitve često više koriste nama koji smo još ovdje – da budemo svjesni svoje prolaznosti i cilja prema kojem idemo“, rekao je.

U završnom dijelu propovijedi biskup Mrzljak osvrnuo se i na svetkovinu Svih svetih, pozvavši vjernike da svetost ne doživljavaju kao nedostižan ideal, nego kao svakodnevni put svakog krštenog čovjeka. „Svetost nije nešto udaljeno ni rezervirano samo za izabrane – svetost je blizu svakome tko želi živjeti s Bogom i u Božjoj ljubavi“, naglasio je.

Podsjetio je da ni proglašeni sveci nisu bili bezgrešni, nego ljudi svjesni Božjeg milosrđa i vlastite slabosti, koji su dopustili da ih Božja milost preobrazi.

„Dok danas molimo za naše pokojne, za duše u čistilištu, kao i za one koji su dobili dušu, ali nisu bili rođeni za ovaj svijet, molimo i za one koji su možda otišli nepomireni s Bogom – da ih Božje milosrđe prihvati i prosvijetli. Dok molimo za sve njih, molimo i za nas same, da s upaljenim svjetlom vjere kročimo ovim zemaljskim putem, sve do svjetlosti vječne koja nas čeka u Bogu“, zaključio je biskup Mrzljak.