Za spomenuti je i kako novi tim na čelu svjetske Zajednice bračnih susreta (Worldwide Marriage Encounter) čine dosadašnji Europski bračni par, Susana i Josico Mata – Pradera iz Španjolske, te Fr. Jun, svećenik s Filipina.

Inače, običaj je da se u subotu tijekom održavanja Europskog vijeća Bračnih susreta članovi Vijeća susretnu s članovima zajednice domaćina. Tako su u subotu 12. listopada članovi Europskog vijeća bračnih susreta sudjelovali na misi u varaždinskoj katedrali zajedno sa svećenicima i bračnim parovima HZBS. Misno slavlje predvodio je apostolski administrator Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak, uputivši svima riječi dobrodošlice.

U homiliji mons. Mrzljak podsjetio je kako je „Crkva danas vidljivi znak Isusove prisutnosti na zemlji te ona svima, poput Isusa, želi pokazati kako i kamo treba doći – u nebeski Jeruzalem – i na tom putu, kao i Isus, Crkva želi pomagati ljudima“.

Osvrćući se na izvještaj iz evanđelja kada je Isus izliječio deset gubavaca, biskup Mrzljak rekao je „da i mi danas možemo promatrati postoje li gube koje zahvaćaju čovječanstvo, a od koje Isus u Crkvi može i treba liječiti čovjeka današnjice“. Jedna od guba koje je on prepoznao jest ona koja želi razoriti ili relativizirati obitelj i reći da je bilo kakva zajednica obitelj. Poručio je da za Crkvu vrijedi ono kako je bilo od početka Božjeg stvaranja svijeta: muškarac i žena zajedno u ljubavi su obitelj i oni stvaraju obitelj.

„Kada se pokušava razoriti takva Božja stvarnost onda je to velika guba našeg vremena u kojem živimo“, naglasio je biskup Mrzljak.

Druga guba koju on prepoznaje jest guba koja se protivi svetosti života i govori kako čovjek može biti gospodar začetoga, ali još nerođenoga čovjeka. No, osim nerođenog, o svetosti života može se govoriti i za onog rođenog te se postavlja pitanje koliko se zapravo poštuje život?

„I kada svaki dan slušamo o ubojstvima i mržnjama, nije li to guba našega vremena“, zapitao je biskup Mrzljak, ali i sve okupljene ohrabrio, podsjetivši kako je Isus liječnik koji može izliječiti čovjeka i društvo u kojem živimo od svake gube te da upravo zato Crkva nastoji biti blizu svakom čovjeku. Crkva je vidljivi znak Isusa prisutnoga ne zemlji, a to svjedočimo onda kada slušamo Božju riječ i kada je nastojimo primijeniti na naš svagdanji život, pojasnio je biskup, istaknuvši da je „Crkva pozvana biti autentični svjedok Isusove prisutnosti, Onoga koji ide prema Jeruzalemu, Onoga koji nas poziva da i mi idemo s Njime prema tom nebeskom Jeruzalemu“.

Podsjetio je da, „osim guba koje promatramo u društvu, u svijetu, trebamo biti svjesni i svojih osobnih guba, osobnih zaraženosti grijehom i zlom“. „Svakako, prepoznajući u Isusu liječnika koji i nas može ozdraviti, baš poput desetorice gubavaca koji se spominju u izvještaju iz evanđelja trebamo nastojati ne biti poput devetorice, nego biti poput onog jednog koji se znao vratiti Isusu zahvaliti. Uvijek bismo trebali biti oni koji Bogu zahvaljuju za dobrotu, ljubav, sve ono što nam je podario i to njegovati, osobito u sakramentu euharistije“, poručio je mons. Mrzljak.

Biskup je pozvao i na molitvu za obitelji u cijelome svijetu, da prepoznaju svetost zajedništva obitelji, institucije koja će uvijek ostati sveta.

„Bez obzira hoćemo li mi ili svijet to prepoznati ili ne, obitelj ostaje nešto sveto, trajna vrijednost koju moramo čuvati“, rekao je te dodao da je Crkva pozvana čuvati sve ono što je Isus govorio, i svjedočiti o tome.

„To je naša zadaća i kada se okupljamo na euharistiju: razmišljati o Božjim riječima, a onda, uz Božju pomoć, po njima i živjeti“, zaključio je biskup Mrzljak.

Uz biskupa Mrzljaka na misi su koncelebrirali svećenici članovi zajednica Bračnih susreta među kojima i domaćin ovog susreta, predstojnik Obiteljskog centra Varaždinske biskupije preč. Josip Koprek. Na kraju euharistijskog slavlja upućene su riječi zahvale i prigodni govori.

Europsko vijeće Bračnih susreta sastoji se od 13 europskih nacionalnih zajednica među kojima je i Hrvatska zajednica Bračnih susreta. Ostale članice su iz Italije, Francuske, Portugala, Španjolske, Austrije, Njemačke, Engleske, Irske, Belgije (Flandrija), Belgije (Valonija), Nizozemske i Mađarske. Susreti Europskog Vijeća održavaju se tri put godišnje, a domaćin je svaki put druga nacionalna Zajednica.