Dokument su predstavili tajnik za odnose s državama Državnoga tajništva mons. Paul Richard Gallagher, zatim generalni tajnik Namjesništva Države Vatikanskoga Grada mons. Angelo Vincenzo Zani, tajnik Kongregacije za katolički odgoj (za obrazovne ustanove) mons. Angelo Vincenzo Zani, tajnik Dikasterija za služenje cjelovitom ljudskom razvoju mons. Bruno Marie Duffé, generalni tajnik Caritas Internationalis Aloysius John i suosnivač i izvršni direktor pokreta Global Catholic Climate Movement Tomás Insua.

Na tekstu se radilo od 2018. godine kada je radna skupina dobila odobrenje za rad na izradi dokumenta od Svetoga Oca koji je imao povlasticu uručiti prve primjerke dokumenta objavljenog dan ranije, u srijedu 17. lipnja.

Glavni su ciljevi dokumenta, kako je rekao mons. Gallagher prilikom predstavljanja, ponovno aktualizirati bogatstva sadržana u enciklici koja je, premda je od njezina objavljivanja prošlo pet godina, itekako aktualna kao što je to još više iznijela na vidjelo kriza u svijetu izazvana pandemijom Covid-19; zatim ponuditi smjernice za tumačenje enciklike kako bi se opasnosti pogrešnog tumačenja svelo na najmanju moguću mjeru; te potaknuti suradnju među uredima Rimske kurije i katoličkih institucija zauzetih oko širenja i provedbe učenja sadržanih u Laudato si’, prepoznavajući vrijednost različitih sinergija.

Dokument je rezultat kolegijalnog rada raznih tijela koje djeluju unutar Svete Stolice i Katoličke Crkve uz suradnju drugih stvarnosti. Tako su u njegovo nastajanje uključeni Kongregacija za nauk vjere, Dikasterij za laike, obitelj i život, Dikasterij za komunikaciju, papinska vijeća za promicanje jedinstva kršćana, za međureligijski dijalog, za kulturu, za promicanje nove evangelizacije, Papinska akademija za društvene znanosti, Biskupska sinoda, brojne biskupske konferencije koje su često predstavljala njihova međunarodna vijeća kao što su SECAM za Afriku, FABC za Aziju, FCBCO za Oceaniju, CELAM za Latinsku Ameriku, CCEE i COMECE za Europu, međunarodna unija generalnih poglavara i poglavarica, neke mreže nevladinih organizacija.

Nadbiskup Gallagher je najavio da će se Sveta Stolica pridružiti potpisnicima Sporazuma o izmjeni Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, usvojenoga u Kigaliju 15. listopada 2016. godine. Riječ je o zahtjevnom izazovu koji poziva na dijalog o općem dobru kako bi se poboljšala multilateralna suradnja koja je nužna, ali je trenutno nedovoljna da bi mogla dati adekvatan odgovor na izazov koji je pred nama.

Biskup Fernando Vérgez Alzaga, generalni tajnik Uprave Države Grada Vatikana, govorio je pak o brojnim mjerama koje su poduzeli u Vatikanu, u svrhu primjene načela enciklike „Laudato si’“, posebice s obzirom na energetsku održivost. Primjerice, na krovu Dvorane Pavla VI. postavili su fotonaponske ploče, a na Trgu svetog Petra postavljena je nova rasvjeta, uz uštedu energije do 80 posto. Osim toga, u Vatikanskim je vrtovima prekinuta uporaba pesticida te je uspostavljen novi irigacijski sustav kojim je omogućena ušteda vode. U tijeku je i prijelaz na upotrebu električnih i hibridnih službenih vozila. Preuređenje Centra za prikupljanje otpada omogućilo je pak napredak u razvrstavanju posebnog, neopasnog i opasnog otpada, pri čemu se uspije razvrstati 99% otpada. Mnogi drugi projekti su u tijeku.

Aloysius John, generalni tajnik Međunarodnog Caritasa, istaknuo je da Caritasove organizacije pružaju humanitarnu pomoć u sklopu odgovora na krizu izazvanu pandemijom, u kojoj najviše trpe siromašni. Riječ je o sustavnoj krizi i ovo je vrijeme izbora – upozorio je John te pozvao na suočavanje s njenim uzrokom u korijenu. Kazao je također da nam „Laudato si’“ daje naznake o tome te da Caritas želi dati glas lokalnim zajednicama koje mole da se poduzmu konkretni potezi, posebice u pogledu prehrambene sigurnosti i pristupa vodi. Mali prehrambeni sustavi kojima se čuva okoliš i dostojanstvo rada samo su jedna od mogućnosti.

U dokumentu se poziva na cjelovitu viziju života u cilju iznalaženja najboljih politike, procesa traženja i investiranja, kriterija vrednovanja. Potrebno je da to bude dalekovidna vizija koja će se morati konkretizirati u mjestima i na prostorima na kojima se njeguju i prenose odgoj i kultura, gdje se stvara svijest, uči političkoj, znanstvenoj i ekonomskoj odgovornosti i, općenito, djeluje odgovorno.

To predstavlja, nastavlja se u dokumentu, zahtjevan izazov, ali također prigodu, aktualniju no ikad prije, kako bi se osmislilo i zajedno izgradilo budućnost u kojoj ćemo složno raditi na očuvanju života koji nam je darovan i brižno stvoreni svijet koji nam je Bog povjerio kako iz uživanja njegovih dobara ne bi bio isključen nitko od naše braće i sestara. To je složena zadaća puna zamki u kojoj je posebno važno postići da zajednički interesi prevladaju nad partikularnim. Ta zadaća poziva na iskreni i dosljedni dijalog o općem dobru, koji je kadar vrednovati multilateralizam i suradnju među državama i koji stremi tome da se izbjegne opasnosti političko-ekonomskih instrumentalizacija.

U dokumentu se također poziva na „prevladavanje demografske zime“ te da se obrazovanju vrati središnje mjesto koje mu pripada.