Biskup Palić istaknuo je da je Benedikt XVI. iz brojnih različitih susreta s Hrvatima imao jasnu spoznaju o življenju kršćanstva u našem narodu. „Znao je, razumio i posebno cijenio izričaj vjere i način na koji hrvatski narod živi kršćanstvo“, kazao je biskup.

Govoreći o tome koliko je značenje Benedikta XVI. za Katoličku Crkvu u teološkom smislu, biskup Palić rekao je da je Joseph Ratzinger kao teolog i papa upućivao na sržna pitanja u katoličkoj teologiji.

Kazao je da je u brojnim knjigama i člancima obradio širok spektar tema. „Benedikt XVI. nije imao svoj teološki smjer, nego je nastojao ukazati na sržno u vjeri, a za njega je uvijek bilo bitno da kršćanstvo nije nekakva misaona konstrukcija, da kršćanstvo nije neka ideja, nego ono počiva na osobi Isusa Krista“, pojasnio je mons. Palić.

Kao mladi teolog u Tübingenu vidio je da mora postojati nešto objektivno, nešto što čovjeka izvlači iz njega samoga i upućuje ga na ono što daje smisao cjelokupnoj povijesti i što daje smisao cjelokupnom čovjekovu životu. Poznat je njegov izričaj ‘diktatura relativizma’ kojim on ukazuje na ono što mi danas živimo, a to je da smo sve što se oko nas događa i sve u čemu živimo počeli shvaćati relativno, da ništa nema neku vrijednost u sebi. Teolog Ratzinger, kasnije papa Benedikt nastojao je upućivati na bitne elemente odnosa vjere i razuma, na osobu Isusa Krista, važnost liturgije, važnost euharistije u vjerničkom životu“, kazao je mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić.