U Istočnim Crkvama sv. Josip se inače slavi na Nedjelju svetih Bogootaca koja pada odmah poslije Božića, kada se zajedno spominje s kraljem Davidom i apostolom Jakovom.

U homiliji se vladika Stipić osvrnuo na evanđelje te velikoposne nedjelje (Mk 9, 17 – 31) gdje Isus liječi dječaka od zloduha i kaže da je onom koji vjeruje sve moguće, a da se zloduh može izliječiti molitvom i postom.

„Kad dovedemo Isusa iskreno u svoj život, onda zlo jednostavno napušta našu nutrinu i naš život. Post je kategorija kojom se čovjek kroz odricanje vježba svladavati onaj slabi i loši dio svoje naravi, upravljati svojim čuvstvima i svojom voljom. Molitva je onaj bitni element kojom unosimo Boga u svoj život. Ako dakle dovedemo Isusa u svoj život, odnosno dopustimo mu da uđe u nas preko svladavanja našega osobnoga zla, zlo odlazi. Zlo bježi od Isusa. Danas su mnogi ljudi zarobljeni – ne od drugih, nego sami od sebe, od svojih loših navika, od svojih neumjerenosti, od svakojakih zala. Sve se to onda i reflektira na naše društvo i naš zajenički život. Ne upravljati sobom, ne vladati sobom i ne bdjeti nad sobom je kao da se nalazilo u nekom vozilu koje juri nizbrdo, a mi niti držimo nogu na kočnici, niti ruke na volanu. Zato su nas sveti oci poučavali asketskom životu. Bog će nam uvijek dati svoju milost i pomoć u našim dobrim nastojanjima i iskrenom obraćenju, ali mi moramo poraditi na tome da mu otvorimo vrata, moramo se postom učiti svladavati i molitvom prihvaćati Isusov mentalitet”, rekao je biskup Stipić.

„Mi ne možemo niti samima sobom upravljati, a htjeli bismo često upravljati drugima oko sebe. Isus nas uči postu i molitvi kako bismo čistili sebe i postajali sve više ‘pokristovljeni’. To je abeceda kršćanskoga života – upravljati sobom kako bismo bili slobodni za Boga i primili Božju milost. I tome nas uči sveti Ivan Ljestvenik ili Klimak kojega se naša Crkva posebno spominje Četvrte nedjelje posta. Njegova ‘Ljestvica duhovnoga života’ uči kršćanina upravo svladavanju i nadvladavanju mana i zlih navika, a rastu i razvijanju vrlina. I to su ljestve po kojima se uspinjemo prema Bogu. Čovjek ne može biti sretan, ni blagoslovljen, ni blažen ako ne vlada sobom i ako nije slobodan od svoje niske, pale naravi jer u takvom stanju se ne može približavati Bog”, naglasio je križevački vladika.

Osvrćući se na blagdan sv. Josipa, zaručnika presvete Bogorodice, kojega Crkva zapadnog obreda slavi, i koji je zaštitnik Hrvatske, biskup Stipić je istaknuo kako je upravo pravedni, samozatajni i pobožni Josip model i slika onoga „što bismo mi kršćani trebali biti, osobito sada u vrijeme pred-uskrsnoga posta”.

Na koncu liturgije, pred ikonom svetoga Josipa, otpjevan je Akatist njemu u čast kojega je ove godine izdao Hrvatski institut za liturgijski pastoral, a preveo ga je s ukrajinskog jezika svećenik Križevačke eparhije i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu o. dr. Taras Barščevski. Akatist je inače drevni spjev bizantske crkvene tradicije koji se odlikuje osobito lijepim himnografskim izričajima.