Ceremonija otvaranja započela je himnom Republike Hrvatske i minutom šutnje za sve preminule hrvatske državljane, hrvatske branitelje, žrtve Domovinskog rata, žrtve Vukovara i sve one koji su živote položili za slobodu RH.

Pozdravne govore uputili su predsjednik Programskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa dr. sc. Marin Sopta, župnik i dekan Vukovarskog dekanata preč. Zvonimir Martinović, zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora, rektor Veleučilišta Lavoslava Ružičke doc. dr. sc. Željko Sudarić, gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Dario Magdić, župan Vukovarsko-srijemske županije Ivan Bosančić, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar i izaslanica ministra demografije i useljeništva Ivana Perkušić.

Dr. sc. Sopta između ostalih pozdravio je sve prisutne te zahvalio organizatorima. Sopta je među ostalim istaknuo da je Vukovar grad koji označava voljeni hrvatski nacionalni identitet i koji povezuje sve Hrvate bez obzira na ideološke razlike koje postoje među njima. Dodao je da dolaskom u Vukovar žele iskazati počast i znak zahvalnosti svima onima koji su dali svoje živote kako bi taj grad bio slobodan i kako bi doživjeli slobodnu i demokratsku RH. Među ostalim, podsjetio je da su se nakon svakog održanog kongresa tiskali zbornici radova i sveukupno preko 400 radova koje potpisuje preko 600 autora. Predsjednik Programskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa između ostalog je naglasio da smatraju „da su organiziranjem kongresa doprinijeli jedne kulture dijaloga“ te da su „kongresima aktualizirali temu iseljeništva, odnosa između iseljeništva i domovine“.

Preč. Martinović poželio je dobrodošlicu u Grad Vukovar i prisutne pozdravio uime đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, svih svećenika Vukovarskog dekanata i svih onih koji se pastoralno brinu za Vukovar. Istaknuo je kako na kongres nije došao govoriti, već slušati dodavši da se sudionici bave životnim temama.

Zamjenica ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Rora sve prisutne je pozdravila uime Hrvatske matice iseljenika podsjetivši da je član organizacijskog odbora Hrvatskog iseljeničkog kongresa od samih početaka. Zamjenica je zahvalila dr. sc. Sopti na uloženom trudu u organizaciju kongresa. Istaknula je da Hrvatska matica iseljenika ove godine slavi 75. obljetnicu postojanja te da je ta organizacija „susretište domovine i Hrvata koji žive izvan domovine“.

Rektor Sudarić poželio je sudionicima kongresa dobrodošlicu na Veleučilište Lavoslava Ružičke za koje je istaknuo da ima 1000 studenata i pedesetak djelatnika te da u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske imaju kvotu za studente iseljenika.

Gradonačelnik Pavliček pozdravio je sve prisutne uime Grada Vukovara podsjetivši na važnost toga grada u hrvatskoj povijesti. Istaknuo je da je taj grad okrenut prema budućnosti. Gradonačelnik je naglasio da je bitno imati veze s hrvatskim iseljeništvom. Također, rekao je da je u zadnjoj nastavnoj godini bilo 32 povratničke djece u Vukovar. Gradonačelnik Pavliček dodao je da vjeruje da će se pozitivni trendovi nastaviti i da su skupovi poput kongresa bitni. Spomenuo je i „bijelu kugu“ te da ona nije zahvatila samo Hrvatsku, već i zapadni svijet istaknuvši da se „demografski kolaps“ može nadoknaditi povratkom hrvatskih iseljenika.

Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Magdić okupljene je pozdravio uime državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa i u svoje ime. Izrazio je zadovoljstvo time što se ovogodišnji kongres održava u Vukovaru. Zamjenik Magdić istaknuo je između ostalog to da je „papa Franjo znao ukazivati na opasnosti društva iskorijenjenih ljudi (…) koji gube osjećaj pripadnosti, povijesnog pamćenja i zajedničke budućnosti“ ustvrdivši da je ta poruka važna i za narode s velikim iseljeničkim zajednicama, poput hrvatskoga. Naveo je da je iznos uloženih sredstava u aktivnosti vezane za Hrvate izvan RH u odnosu na 2016. povećan za 1015 %. Zahvalio je i organizatorima i sudionicima kongresa.

Župan Vukovarsko-srijemske županije Bosančić među ostalim je naglasio sudionicima da je važno da vide da je u Vukovaru živo, da se grade škole, da imaju nove vrtiće te da Grad pruža prilike. Podsjetio je i na val iseljavanja od 2013. do 2016. istaknuvši da je bio izazvan ekononomskim problemima. Župan je istaknuo da Vukovarsko-srijemska županija traži radnike, ali i iskustva te je izrazio nadu da će biti što više primjera ljudi koji će se vratiti, a iskustvo su stekli diljem svijeta.

Akademik Vretenar pozdravio je sve prisutne uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Istaknuo je između ostaloga da Akademija spaja domovinsku i iseljenu Hrvatsku napomenuvši da su tek u novije vrijeme shvatili koliki potencijal za Hrvatsku predstavljaju hrvatski znanstvenici i umjetnici koji djeluju na najprestižnijim svjetskim sveučilištima, institutima i kulturnim institucijama. „Među 107 današnjih dopisnih članova Hrvatske akademije, više od polovice su Hrvati ili hrvatskog porijekla koji žive u inozemstvu“, naglasio je akademik Vretenar. Spomenuo je i da je još oko 50 sada pokojnih hrvatskih iseljenika bilo među Akademijinim članovima.

Izaslanica ministra demografije i useljeništva Perkušić pozdravila je sve nazočne uime ministra i Ministarstva. Naglasila je da inače sudjeluje u kongresu i kao povratnica u RH. Istaknula je da je Vlada RH prepoznala značaj povratka i useljavanja Hrvata iz iseljeništva u RH. Napomenula je da je hrvatski čovjek koji je odselio iz RH oplemenio svako društvo i državu u kojoj je živio. Istaknula je mjeru koju je Ministarstvo donijelo – pristup fondu državnih nekretnina koji je dodijeljen jednoj povratnici.

Glazbeno-narativnu točku „Priča o Vukovarcu“ izvela je akademkinja prof. dr. sc. prim. Mirna Šitum uz glazbenu pratnju prof. dr. sc. Nikše Sviličića.

Voditeljica je bila prof. dr. sc. Josipa Forjan.

Uslijedila su plenarna predavanja.

Između ostalih, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. sc. Tomislav Markić održao je predavanje na temu „Izazovi pastoralnog služenja hrvatskim iseljenicima“. „Slavljenje jubileja ima svoj smisao u zahvalnom pogledu unatrag, sagledavajući prijeđeni put i postignuća, ali se nipošto ne smije zaustaviti na slavnoj prošlosti, već nas treba osposobiti za nove početke i suočavanje s izazovima budućnosti te obnovu identiteta i poslanja“, podsjetio je vlč. Markić napomenuvši da je slavljenje jubileja znak određene starosti neke organizacije te da bi trebao poslužiti kao most „prelijevanju iskustva, ‘žive memorije’ na mlađe koji će ne samo baštiniti tradiciju i sadržaje, već i osigurati kontinuitet poslanja i vizije neke organizacije“.

Vlć. Markić objasnio je i povijesni naziv Ravnateljstva kao dušobrižništva, a riječ dušobrižništvo je došla od latinskog „cura animarum“, tj. „briga za duše“ ili „dušobrižništvo“ koje bi se, kako je napomenuo, „u suvremenom kontekstu najpreciznije moglo prevesti s pojmom ‘pastoralnog služenja’, koje uključuje sve aspekte skrbi Crkve za dobro duše pojedinca i njeno konačno vječno spasenje“. Vlč. Markić objasnio je i da je zadaća Ravnateljstva briga za Hrvate izvan RH i Bosne i Hercegovine u kojoj su Hrvati konstitutivni narod dodavši kako su hrvatske manjine u drugim državama pod mjesnom crkvenom jurisdikcijom te da se nadležnost Ravnateljstva odnosi na samo na hrvatske iseljenike u sklopu kojeg surađuju s mjesnom Crkvom zemlje iseljavanja u potrazi za hrvatskim dušobrižnicima.

Vlč. Markić istaknuo je kako trenutno u svijetu danas djeluje ukupno 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara u kojima djeluje 181 svećenik. 

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu istaknuo je najveće sadašnje izazove pastoralnog služenja.

„Unatoč željama nekih naših iseljeničkih zajednica više nismo ili uskoro nećemo biti u stanju providjeti nove dušobrižnike za sve misije i župe. Negdje su te zajednice dosegle granicu financijske i druge održivosti, a sve se više u Crkvi u Hrvata osjeća i manjak duhovnih zvanja što dakako ima za posljedicu i sve teže pronalaženje novih prikladnih svećenika za rad s našim iseljenicima“, napomenuo je dodavši da se ove godine traži čak deset novih svećenika koji bi služili u hrvatskim misijama. Uz to dodao je i sve veću zahtjevnost mjesne Crkve koja postavlja uvjete poput onih u Njemačkoj gdje se od svećenika traži znanje njemačkog jezika na visokom razinama. Vlč. Markić je naveo i nedovoljan broj duhovnih zvanja iz hrvatske dijaspore. Dodao je i kulturalne izazove u kojima je jedan od njih najprije očuvanje vjerskog, a potom i nacionalnog identiteta iseljenika. Istaknuo je i znatan porast krštenja odraslih. Na kraju je spomenuo i javljanje sve većeg broja onih koji se vraćaju u domovinu.

Vlč. Markić zaključno je spomenuo da će još dugo vremena „postojati potreba i želja za organiziranim pastoralnim služenjem hrvatskim iseljenicima“. Napomenuo je kako će se pastoralna skrb s vremenom koncentrirati na veća središta i gradove te se „u nekom duljem periodu pastoralna skrb zacijelo neće moći pružiti u tako gustoj mreži hrvatskih katoličkih misija i zajednica“.

„Naše će misije imati budućnost, ako će biti i ostati škole molitve koje će služiti povjerenim im dušama. Imat će budućnost i ako budu sposobne iznjedriti vlastita nova duhovna zvanja“, poručio je među ostalim vlč. Markić.