Polazeći od alarmantne demografske situacije i onoga što je do sada u Hrvatskoj činjeno u sklopu pastorala ljudskoga života s osobitim naglaskom na uvažavanje, prihvaćanje i njegovanje plodnosti kao Božjega dara čovjeku, Studijski dan je zamišljen kao događaj koji bi ponajprije trebao bi prilika za susret postojećih djelatnika i suradnika u tome pastoralu kako onih koji djeluju unutar crkvenih struktura tako i onih koji djeluju u drugim kontekstima, ali u istome duhu.

Također, Studijski dan bi trebao posluži upoznavanju novih smjernica Crkve za razvoj pastorala ljudskoga života, kao i za utvrđivanje aktualnog stanja i dobrih praksi, preciznije prepoznavanje potreba, povezivanje i koordiniranje postojećih ljudskih i drugih resursa te naposljetku planiranju i zajedničkom osmišljavanje mogućih budućih koraka.

Uvodni govor izrekao je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj požeški biskup Ivo Martinović. U govoru je istaknuo da bračna ljubav po svojoj naravi teži za majčinstvom i očinstvom. „Kad govorimo o medicinskom vidu plodnosti ne govorimo o nečemu što je odvojeno od ljudskog dostojanstva, već u području u kojem se znanost medicina susreću s najintimnijim pozivom čovjeka da surađuje s Bogom stvoriteljem“, rekao je.

Biskup je napomenuo da su pape kroz desetljeća dosljedno naglašavali da plodnost nije samo nešto površno, nego ono bitno što čini svetost sakramenta ženidbe. „Supružnici su pozvani na uzajamno darivanje i suradnju s Bogom. Crkva nas kroz svoje učenje ne prestaje pozivati da budemo blizu supružnicima, da budemo poput majke koja razumije njihove poteškoće, ali ih istovremeno hrabro poziva na život u istini njihove ljubavi“, rekao je.

Citirao je riječi pape Franje o plodnosti: „Gdje je Bog, tamo je plodnost. Plodnost je uvijek Božji blagoslov. Jao nama ako ni mi nismo plodni dobrim djelima jer plodnost je Božji znak“, ustvrdio je.

Glavno predavanje o temi „Čovjekov odgovor na Božji dar plodnosti u 21. stoljeću“ održao je doc. dr. sc. don Damir Šehić s Teološko katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. U predavanju je naglasio da plodnost predstavlja jednu od temeljnih kategorija biblijske objave i kršćanskoga razumijevanja čovjeka. „Već na prvim stranicama Knjige Postanka čovjek se objavljuje kao stvorenje na sliku i priliku Božju, pozvano sudjelovati u Božjem stvarateljskom djelu te ostvarivati svoje poslanje u zajedništvu, ljubavi i otvorenosti životu“, istaknuo je.

„U tom smislu plodnost nije tek biološka sposobnost reprodukcije niti isključivo privatna stvar pojedinca ili bračnoga para, nego duboka antropološka, moralna i duhovna stvarnost koja izražava poziv ljudske osobe na darivanje sebe, prihvaćanje drugoga i odgovornu suradnju s Bogom u službi života. Kršćanska tradicija stoga plodnost promatra kao dar i zadaću, ali istodobno i kao privilegirano mjesto susreta ljudske slobode i Božje stvarateljske ljubavi“, dodao je dr. Šehić.

Nadalje dr. Šehić je istaknuo nove izazove koji utječu na razumijevanje i življenje plodnosti. „Demografsko opadanje, promjene u poimanju braka i obitelji, rastuća nesigurnost mladih naraštaja, odgađanje roditeljstva, individualizam i utilitarističko poimanje ljudske egzistencije stvaraju ozračje u kojem se otvorenost životu sve češće promatra kao teret, a ne kao vrijednost“, naglasio je.

„Istodobno, razvoj reproduktivne medicine, genetskih tehnologija i drugih biomedicinskih mogućnosti otvara nova pitanja o granicama ljudske intervencije u proces nastanka života, odnosu između tehničke moći i moralne odgovornosti te zaštiti dostojanstva ljudske osobe od samoga začeća“, ustvrdio je predavač.

Uslijedila su četiri panela o temi: „Odgoj za prihvaćanje i življenje dara plodnosti“, „Stvaranje preduvjeta za prihvaćanje i življenje dara plodnosti“, „Pružanje pomoći u prihvaćanju i življenju dara plodnosti“ i „Proširena plodnost: ostvarenje dara plodnosti na drugačije načine.“

Održavanje studijskog dana dio je projekta Vijeća/Ureda HBK-a za život i obitelj koji je financijski podržao Pododbor Konferencije katoličkih biskupa SAD-a za pomoć Crkvi u srednjoj i istočnoj Europi. Prijavi projekta prethodila je raščlamba dostupnih podataka temeljem kojih je načelno utvrđena situacija u pastoralu ljudskoga života i plodnosti te su prepoznati postojeći resursi.