Prije samog izlaganja nazočne je pozdravila predsjednica podružnice HKLD-a „Branimir Richter“ u Zagrebu prof. dr. Danica Galešić Ljubanović. Podsjetila je da je prim. dr. Ladislav Krapac od samih početaka djelovanja HKLD-a njegov član. Posebno je svim članovima ostao u sjećanju njegov angažman u Karitativnoj sekciji, ali i gotovo jedinstven nastup na kongresu FEAMC-a u Pragu 1996. Bio je član Upravnog odbora HKLD-a u dva navrata (1995. i 1997.). U zagrebačkoj podružnici HKLD-a održao je nekoliko predavanja među kojima se po brojnosti posjetitelja ističu ona iz 2009. i 2014. godine. U lipnju 2021. u Društvu je predstavio svoju knjigu o poremećajima funkcija šake kod pijanista.

Uzvraćajući pozdrave, prim. Krapac je najavio moto svog izlaganja: „Istina će vas osloboditi!“ (Iv 8,32). Prisjetio se početaka svog profesionalnog angažmana koji seže u 1971. godinu kada je kao mladi diplomant medicine postao član tima prof. Milorada Mimice koji je upravo bio radio opsežnu anketu (1969. – 1978.) o zdravlju pučanstva. Mladi dr. Krapac posebno se pozabavio rezultatima učestalosti reumatskih bolesti, usporedio dobivene rezultate u ruralnim i urbanim sredinama te s posebnom pomnjom proučavao utjecaj ratnih nedaća na bolesti pučanstva.

Kad je 1991. godine razmijenjeno 1458 zarobljenika između dvaju zaraćenih strana, prim. dr. Krapac osjetio je da je to prigodan trenutak za nastavak istraživanja. U Klinici za zarazne bolesti pregledani su razmijeni zarobljenici (inače, prosječne starosti 26 godina). Na reumatološke probleme tužilo ih se 403. Tijekom 1996. i 1997. nastavio je pratiti zdravstveno stanje razmijenjenih bolesnika. Posebno su bili reprezentativni „uzorci“ iz Vukovara i Vinkovaca. Uočio je relativno visok postotak vanzglobnih reumatskih bolesti zbog uvjeta u logorima, detektirao najčešće udarane dijelove tijela (torakalna kralježnica). Uz to što je bolni sindrom kralježnice uzrokovan fizičkim zlostavljanjem, na to su utjecali i mikroklimatski uvjeti, pa i psihičke traume. Trećini od bivših stradalnika nije predloženo daljnje liječenje.

Na osnovu istraživanja objavio je niz radova poput onog o reumatizmu iz 1992. Među drugima, izlagao i na kongresu u Atlanti 1993. o traumama bivših zarobljenika. Posebno se ponosi svojim izlaganjem na kongresu FEAMC-a u Pragu 5. – 9. lipnja 1996. Rad je publiciran u koautorstvu s prim. Ružicom Šmalcelj. Tada je nazočnima postavio pitanje: „Koliko će katolička Europa pomoći mladoj Hrvatskoj?“ Na tom kongresu je bila i vrlo zanimljiva rasprava uz rezultate njegova istraživanja nakon koje se, kako kaže, sretno i pobjednički vratio u Zagreb.

Prim. dr. Krapac je prilikom istraživanja uočio da dvije trećine pregledanih zarobljenika nosi neki religijski simbol. Zaključio je da je vjera jedan značajan moment kojim su logoraši uspjeli preživjeti psihičke pa eto i fizičke torture. Preporučio je nastavak istraživanja zdravlja uhićenika Domovinskog rada u Hrvatskoj, posebno u segmentima modifikacije terapije i rehabilitacije, medicinske prognoze radnih mogućnosti i unaprjeđivanja kvalitete života. Konačno, podsjetio je i na potrebu ponovnog uspostavljanja „mosta povjerenja“ između pacijenta i liječnika.

Poslije predavanja sudionici su se zaputili u Ulicu grada Vukovara, predvođeni predsjednicom Galešić Ljubanović i podpredsjednikom Barišićem. U predvečerje državnog blagdana Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, pred spomenikom predsjedniku Franji Tuđmanu upalili su svijeće za sve stradale u Vukovaru i drugim mučeničkim mjestima. Molitvu je predvodio duhovnik podružnice fra Draženko Tomić.

Održavanje tematskih predavanja nadahnutih sjećanjem na stradanje Vukovara i drugih hrvatskih mjesta je 2015. godine inicirala prof. dr. Galešić Ljubanović. Tako je prve godine u Zagrebu održano predavanje članova podružnice HKLD-a Pakrac–Lipik–Daruvar o životu i djelovanju pokojnog dr. Ivana Šretera. Naredne 2016. godine održano je predavanje „Civilne žrtve Domovinskog rata“ održao je prof. dr. Andrija Hebrang. Godine 2017. predavanje „Gvozdansko-hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“ održao je Stjepan Borovčak. Iduće godine, predavanje „Saborsko u Domovinskom ratu“ s prigodnim dokumentarnim filmom upriličila je braniteljica Kata Sertić, medicinska sestra iz Saborskog. Godine 2019. predavanje „Žumberačke žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća“ imao je vlč. Mile Vranešić. Fra Miljenko Mića Stojić je 2020. zbog pandemije bio spriječen doći održati predavanje „Ako se ne budemo bavili prošlošću, bavit će se ona nama. Ratna i poratna stradanja u Hercegovini“ pa ga je održao fra Draženko Tomić.