Tijekom višednevnih događanja, čiji je cilj upoznavanje s bogatom europskom templarskom baštinom te promicanje kršćanskih i viteških načela u društvu, razgovaralo se i o suradnji priorata iz različitih država na konkretnim humanitarnim, kulturološkim projektima i programima. Na templarskoj konferenciji održanoj u Zagrebu, a kojom su predsjedali predstavnici međunarodnog Magisterijalnog vijeća – veliki prior hrvatskih templara Lovro Tomašinec i veliki prior SAD-a John von Blauch, tako su teme bile jačanje humanitarnog djelovanja u društvu s fokusom na zdravstvenu skrb, o čemu je posebnu prezentaciju održao dr. Peter Canaris.

U Starom gradu Ozlju, gdje je visoke goste pozdravila karlovačka dožupanica Vesna Hajsan Dolinar, održano je kulturno-edukativno događanje otvoreno za javnost pod nazivom „Očuvanje viteških vrijednosti i hrvatske povijesne baštine“. Prvi panel u tom povijesnom zdanju bavio se kršćanskim viteštvom u suvremenom društvu, a sudionici su bili: prior Tomašinec, dr.sc. Božo Skoko, sveučilišni profesor koji se godinama bavi hrvatskim i europskim identitetom, te dr. sc. Damir Jelić, bivši karlovački župan, a danas profesor karlovačkog veleučilišta i voditelj akademije Hrvatskog katoličkog zbora MI, koja izučava duhovno utemeljenje vodstva i okuplja mlade koji streme djelovanju u javnom životu različitih političkih uvjerenja.

Drugi panel bio je posvećen ulozi svetog Jurja u viteškim tradicijama, o čemu su predavanja održali dr. Richard van Doren i John von Blauch. Inače, gosti iz svijeta su bili oduševljeni dvorcem Ozalj iznad Kupe, koji svjedoči o baštini slavne obitelji Zrinskih i Frankopana, a o kojem skrbi Družba Braća hrvatskoga zmaja. Također su se pomno upoznali s templarskim tragovima na području Hrvatske, o čemu je prije nekoliko godina ovaj viteški red u Hrvatskoj objavio znanstvenu monografiju „Povijest templara na hrvatskim prostorima“. Naime, diljem Hrvatske nalaze se ostaci bogate templarske baštine koju tek treba vrednovati i otkriti domaćoj i europskoj javnosti, u kojoj kontinuirano raste zanimanje za ovaj mistični redovnički viteški red. Primjerice malo je poznato kako Zagreb ima posebno mjesto na templarskoj karti Europe, jer su na prostoru današnje Nove Vesi u srednjem vijeku bili templarski posjedi, čak i kad su bili zabranjeni u Europi, u čemu se Hrvatska još jednom pokazala odgovornom i trezvenom, budući da se tek stoljećima kasnije otkrila prava namjera zabrane tog crkvenog viteškog reda. A to je da se francuski kralj Filip Lijepi, koji je bio njihov veliki dužnik dokopa njihova bogatstva. To je učinio ucijenivši papu Klementa, o čemu svjedoče dokumenti iz Tajnog vatikanskog arhiva, koji su javnosti postali dostupni prije dvadesetak godina. Ulogu zagrebačkog biskupa blaženog Augustina Kažotića u privlačenju i očuvanju templara do njihove prirodne smrti temeljito je istražio povjesničar i teolog Juraj Kolarić. Simbolični povratak templara na Novu Ves označila je spomen ploča na početku te zagrebačke ulice, koja je postavljena 2019. godine. Na njoj stoji: „Nova Ves je bila zagrebačko sjedište vitezova templara. Na ovom posjedu zagrebački biskup Prodan (1172. -1185.) dao im je sagraditi samostan i crkvu sv. Zaharija. Nakon ukidanja templarskog reda 1312. zagrebački biskup blaženi Augustin Kažotić (1303. -1322.) ovdje im je pružio posljednje utočište u Europi.“.

Inače, templari su jedan od najznačajnijih viteških redova koji su nastali u srednjem vijeku. Predstavljali su poseban oblik redovničkih zajednica u sebi spajajući i ostvarujući dva ideala srednjovjekovnog čovjeka – posvećenost Bogu u redovničkom životu i vrline viteštva. Njihova povijest tema je koja je privlačila pozornost i znanstvenih krugova, i šire javnosti od srednjovjekovnog doba do naših dana. Pritom je važnu ulogu odigrao i način na koji je Red nestao, odnosno bio uništen, a što je dovelo i do nastanka različitih mitova i priča vezanih uz templare. Na temeljima te bogate baštine posljednjih godina stasaju kršćanske udruge i organizacije koje po uzoru na drevne kršćanske vitezove promiču nasljedovanje Isusa Krista, služenje u javnom životu, pomaganje slabih i nemoćnih, borbu za pravednost i istinu te općenito zagovaraju kršćanske i općeljudske vrednote.