Budi dio naše mreže
Izbornik

FELJTON - SUVERENI MALTEŠKI VITEŠKI RED (3/6): Ivanovci na hrvatskim područjima kroz povijest

Zagreb (IKA)

Nastavljamo s feljtonom o Suverenom malteškom viteškom redu kojega predstavljamo na mrežnim stranicama Informativne katoličke agencije (IKA). Ovo je treći nastavak u kojemu ćemo prikazati djelovanje Suverenog jeruzalemskog, rodoskog i malteškog viteškog hospitalnog reda svetog Ivana, kako mu danas glasi službeni naziv, na povijesnim hrvatskim prostorima.

Foto: orderofmalta.int / Članovi Suverenog malteškog viteškog reda

Podsjetimo, Suvereni malteški viteški red, kojemu je sjedište u Rimu (Italija), a koji je osnovan još u 11. stoljeću, danas djeluje kroz 11 tzv. priorata, 48 nacionalnih organizacija, 133 diplomatske misije, jednu svjetsku agenciju za pomoć i 33 nacionalna volonterska udruženja, kao i u brojnim bolnicama i medicinskim centrima diljem svijeta, te specijaliziranim zakladama.

Diplomatske odnose s Republikom Hrvatskom uspostavio 22. prosinca 1992. godine 

Suvereni malteški viteški red, kao neutralna i apolitična država je punopravni subjekt međunarodnog prava, a ujedno je i najstarija međunarodna humanitarna organizacija, ima diplomatske odnose s više od stotinu država, među njima i s Republikom Hrvatskom, a sve u skladu s geslom Reda “Obrana vjere i pomaganje siromašnima”. Malteški red je diplomatske odnose s Republikom Hrvatskom uspostavio 22. prosinca 1992. godine.

Veleposlanstvo Suverenog jeruzalemskog, rodoskog i malteškog viteškog hospitalnog reda svetog Ivana u Republici Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu, a izvanredni i opunomoćeni veleposlanik je Njegova Ekscelencija Michael Dzeba.

S druge strane, Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, koje je uspostavljeno 8. veljače 1992. godine, ujedno pokriva i Suvereni jeruzalemski, rodoski i malteški viteški hospitalni red svetog Ivana.

Od bana Borića do Vranskog priorata

No, tzv. ivanovci ili hospitalci, koji su se kasnije prozvali „malteški vitezovi“ (od 1526.), još mnogo prije boravili su na povijesnim hrvatskim prostorima. Neki izvori navode da su „ivanovci“ stigli na prostor današnje Hrvatske na poziv bana Borića još u 12. stoljeću te da su imali svoje posjede na Ivanščici s utvrđenim gradom Belom koje su dobili kraljevskim darivanjem, kao i preuzimanjem bivših templarskim posjeda nakon ukinuća Templarskog reda 6. svibnja 1312. godine.

Pod pritiskom francuskog kralja Filipa IV. Lijepog ukinuo ga je bulom avinjonski papa Klement V, te je istom bulom templarske posjede dodijelio ivanovcima.

Foto: pakostane.hr / Kulturno-povijesna manifestacija „Dani vitezova vranskih“ koja se održava svake godine sredinom kolovozu u Pakoštanima i Vrani (primjerice, ove 2021. godine, manifestacija se održava 14. kolovoza od 18 do 22 sata)

Na hrvatskim prostorima, kad je riječ o templarima i ivanovcima, najznačajniji grad je Vrana, kod Biograda, u blizini Vranskog jezera (najvećeg prirodnog jezera u Hrvatskoj), koji je prvo bio „sijelo“ Templarskog reda na ovim našim prostorima, kako navodi zadarski arheolog Joško Zaninović. Kasnije je postao i središte ivanovaca u Hrvatskoj, jer se veliki broj templara (nakon što je Papa ukinuo njihov red) priklonio Redu ivanovaca koji su tako, među ostalim, naslijedili templarske posjede Vranu, Dubicu, Božjakovinu, Čiče, Novake, Nove dvore (Nova curia), Pakrac, Našice i Križevce.

Također, u Hrvatskoj se spominju njihovi posjedi u mjestu Marča kod Kloštar Ivanića, Glogovica, Tkalec, sv. Juraj od Planine kod Kašine. Znakovito je, među ostalim, da se uz kapelu sv. Ivana Krstitelja (nedaleko od današnje župne crkve sv. Marije Magdalene), koju su ivanovci podigli na raskrižju putova iz Varaždina prema Lepoglavi i Klenovniku u 13. stoljeću, u tadašnjem naselju Svetog Ivana s kojim se povezuje današnji grad Ivanec, smješten u Varaždinskoj županiji.

Ivanovci su naslijedili većinu posjeda templarskih posjeda u našim krajevima

Ivanec je, dakle, upravo po vitezovima ivanovcima dobio i ime, te se 24. lipnja (na blagdan rođenja sv. Ivana Krstitelja) slavi Dan grada Ivanca.

Foto: ivanec.hr / Grad Ivanec u Varaždinskoj županiji dobio je ime po vitezovima ivanovcima

Jedan drugi izvor koji govori o nazočnosti ivanovaca na hrvatskim prostorima spominje godinu 1205. i utvrdu Ljubljan smještenu sjeverno od Nina (na Rtu Ljubljana, čije litice su visoke četrdesetak metara, iznad Ljubačkih vrata). Naime, te je godine, navodi Lelja Dobronić u svojoj knjizi, kralj Andija II., određujući granice zemalja grada Nina, posvjedočio o vlasnicima spomenute utvrde navodeći, među ostalim, „… izuzevši zemlje grada Ljubeja, koje pripadaju hospitalu Sv. Ivana“.

Pretpostavlja se da je najvjerojatnije krajem 12. stoljeća na mjestu nekadašnje gradine i kasnijeg bizantskog kastruma podignuta utvrda kojom je sve do početka 15. stoljeća upravljao Red templara, a potom i Red ivanovaca.

Inače, do objave knjige Lelje Dobronić, ali poglavito nakon provedenih arheoloških istraživanja posljednjih godina (neka su u organizaciji Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru provedena i ove 2021. godine na Rtu Ljubljana, op.a.), bilo je uvriježeno mišljenje, kojem je, doduše, nedostajalo vjerodostojnih materijalnih dokaza, da se ivanovci kod nas prvi put spominju 1184. godine, kada im biskup ninski navodno dodjeljuje crkvu sv. Petra u selu Bojišću (Ravni kotari). Prvi zapisi nazočnosti ivanovaca u kontinentalnoj Hrvatskoj, točnije u Turopolju, datiraju iz 1215. godine.

Vrana – prvo veleposlanstvo Vatikana u Hrvatskoj

Vrana, neovisno o templarima i ivanovcima, ima značajnu ulogu u hrvatskoj povijesti, jer se spominje već u 9. stoljeću. Znakovito je da je u srednjem vijeku bila posjed hrvatskih kraljeva.

U 11. stoljeću tamo se nalazio benediktinski samostan sv. Grgura koji je 1076. godine hrvatski kralj Zvonimir darovao Papi, pa je samostan sa svojim imanjem postao sastavni dio Petrova nasljeđa, te je tako postao prvi samostan u Hrvatskoj s tzv. papinskom egzempicijom, te je imao jurisdikciju na cijelom području Hrvatske i Ugarske. Štoviše, Vrana je postala prvo veleposlanstvo Vatikana u Hrvatskoj, te je tamošnji samostan bio izuzet iz jurisdikcije lokalnih biskupa, pa ni vladari ni plemstvo nije moglo bez posljedica zadirati u njihova prava.

Foto: Sveučilište u Zadru / Rt Ljubljana iznad Ljubačkih vrata

Ivanovci uživaju razna povlastice diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, štoviše, neke njihove članove moglo se naći i u europskim dvorovima na uglednim pozicijama. Na čelu njihovih podružnica diljem svijeta nalazili su se tzv. priori, koji su u srednjem vijeku imali prvorazrednu duhovnu i političku ulogu, sve do prodora Turaka.

Prvi poznati prior Vranskoga priorata bio je Gerard od Granane, koju je na tu dužnost stupio 1328. godine.

Istaknuti hrvatski ivanovci – hrvatski banovi Ivan Paližna i Petar Berislavić

Primjerice, u Hrvatskoj je najugledniji bio „prior vranski“ koji je izravno podređen velikom meštru ili magistru Reda (kojega članovi ove bratovštine biraju doživotno), a ovaj Papi. Zanimljivo je, kako ističe Zaninović, da je u drugoj polovici 14. stoljeća na čelo Vranskog priorata došao hrvatski ban Ivan Paližna (1372. godine), koji je time postao i prvi Hrvat na čelu ivanovaca kod nas.

Hrvatski ban Ivan Paližna, kao ivanovački prior Ugarske i Hrvatske, među ostalim, ratovao je za hrvatsku nezavisnost protiv Žigmunda Luksemburškog.

Foto: hkv.hr / Biste hrvatskih banova i priora vranskih Ivana Paližne i Petra Berislavića u zagrebačkoj katedrali

Štoviše, u 16. stoljeću još jedno veliko ime iz hrvatske povijesti dolazi na čelu ivanovaca u Hrvatskoj (1512. godine), riječ je o biskupu i banu Petru Berislaviću koji je poginuo u bitci s Turcima 1520. godine.

Nakon bitke na Mohačkom polju, na teritoriju tadašnje Ugarske, koja se zbila 29. kolovoza 1526. godine između Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva – u kojoj su brojčano nadmoćniji Turci na čelu s tada 32-godišnjim Sulejmanom Veličanstvenim pobijedili ugarsko-hrvatsku vojsku predvođenu 20-godišnjim kraljem Ludovikom II. Jagelovićem – u Hrvatskoj (privremeno) nestaje Reda ivanovaca.

U spomen slavnih vranskim priorima Ivanu Paližni i Petru Berislaviću u zagrebačkoj katedrali podignute su spomen-ploča i njihove pripadajuće biste.

Zadnji vranski prior do turskog prodora i osvajanja Vrane bio je Ivan Tahi.

Foto: zadarskanadbiskupija.hr / Proslava zavjetnog blagdana ranokršćanske mučenice sv. Nediljice u svetištu u Vrani 2012.

Godine 1538. godine Turci osvajaju Vranu, te je u njihovom posjedu do sredine 17. stoljeća kad se lokalno stanovništvo oslobodilo Turaka. No od 1683.godine, zajedno s većinom Dalmacije, i Vrana potpada pod mletačku vlast i otada vranska utvrda nema neku značajniju vojnu važnost.

Sredinom 18. stoljeća (1852. godine) vransku tvrđavu, kao i cijelo vransko dobro, dobivaju plemići Borelli koji su djelovali u Zadru, a porijeklom su iz normanskih krajeva. Austrijska vlast 1868. godine preuzima upravu nad vranskim dobrom, ali tvrđava i rezidencija Maškovićev han ostaje knezovima Borelli-Vranskim. Inače, han Jusufa Maškovića izgrađen je u Vrani u 17. stoljeću i služio je u civilne svrhe kao svratište, odmorište i rezidencija.

Riječ je o najzapadnijem spomeniku svjetovne turske arhitekture u Europi. Jusuf Mašković je bio visoki dostojanstvenik na turskom dvoru, porijeklom iz Vrane ili susjednih Pakoštana koji je, među ostalim, bio sultanov savjetnik i admiral turske flote,

Pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško – aktualni (počasni) prior vranski

Foto: zg-nadbiskupija.hr / Mons. Ivan Šaško

S obzirom da je tradicija priorata vranskoga u Hrvatskoj ostala snažna unatoč gašenju Reda 1526. godine, (počasni) naslov priora vranskog danas nosi prepošt zagrebačkog Prvostolnog kaptola, koji trenutno obavlja službu pomoćnog biskupa zagrebačkog mons. Ivan Šaško.

Priredio: Ivan Matić Nević (ivan.matic1976@gmail.com)
Fotografije: orderofmalta.int, franjevci-st.com, hkv.hr, ivanec.hr, pakostane.hr, zg-nadbiskupija.hr, zadarskanadbiskupija.hr, Sveučilište u Zadru

Prvi nastavak pročitajte na poveznici: https://ika.hkm.hr/novosti/feljton-suvereni-malteski-viteski-red-1-6-najstarija-humanitarna-organizacija-na-svijetu/

Drugi nastavak pročitajte na poveznici: https://ika.hkm.hr/novosti/feljton-suvereni-malteski-viteski-red-2-6-misija-malteskih-vitezova-u-21-stoljecu/

***

U sljedećem nastavku (4/6):
Suradnja Hrvatskog Caritasa i Suverenog malteškog viteškog reda u pomoći hrvatskoj Banovini pogođenoj potresom 28. i 29. prosinca 2020.