Okupljene sudionike skupa pozdravio je dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Šestak, rekavši: “Htjeli smo ovim skupom pristupiti interdisciplinarno, zato ćemo u ovom kontekstu promotriti što o abortusu kaže mudrost kondenzirana u religijskim nasljeđima, potom i ona koju je iznjedrio sam ljudski razum. Sasvim je razvidno da abortus traži i pravnu regulativu gdje se lome mnoga koplja. Da abortus nije nikako bezazlena stvar, pokazuje i činjenica da posljedice abortusa ostavljaju traga na ljudsku psihu, pa se njime bave i psiholozi i psihijatri. Svoju će nam riječ o toj temi uputiti i bioetičari koji interdisciplinarno i pluriperspektivno razmišljaju o temama ljudskog zdravlja, smrti i života.”

Glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj i izv. prof. judaistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Kotel Da-Don održao je pozivno predavanje na temu “Judaizam o abortusu”. Razmotrio je status pobačaja iz perspektive judaizma, analiziravši različite židovske izvore koji se bave pitanjem pobačaja, od pisane do usmene Tore i rabinsku literaturu te zaključio: “Prema mišljenju rabina fetus je doista neovisno i zasebno biće, ali njegov pravni položaj nije isti kao i pravni položaj majke. Fetus ima ljudski potencijal i može doseći svoja puna prava nakon rođenja, ali status ovog potencijala niži je od prava majke koja je već definirana kao osoba s potpunim pravima.”

“Pobačaj u brahmanističkoj tradiciji” predstavio je izv. prof. dr. sc. Ivan Andrijanić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako je rekao, “čini se da različiti pogledi na začetak života nisu imali utjecaja na tradiciju dharmaśāstra prema kojoj se namjerno izazvani pobačaj uvijek svrstava među najteže prijestupe, bez obzira kad se obavlja. Pitanje kada život u zametku nastaje nigdje se ne propituje niti se eksplicitno dovodi u vezu s vremenom pobačaja.”

Islamski pogled na abortus, u ime Islamske zajednice u Hrvatskoj, dao je mr. Mevludi efendija Arslani. U islamu, kao i u drugim monoteističkim religijama, ljudski život je najveći Božji dar, stoga i ima zaseban i veliki značaj: “Budući da je ljudski život dar od Boga, on je svet, što znači da čovjek ne može raspolagati životima drugih ljudi niti ima neograničeno pravo nad svojim životom. Međutim, različite rasprave vodile su se oko toga kada čovjek prima dušu. Što se tiče namjernog pobačaja nakon nadahnuća duše u fetus, to jest nakon što fetus navrši 120 dana, islamski znanstvenici i pravnici se jednoglasno slažu da je to strogo zabranjeno, ‘haram’, jer na fetus gledaju kao na izvor ljudskog života, odnosno smatraju ga živim bićem koje ima i ograničenu pravnu sposobnost. Abortus nakon ovoga stadija je ravan ubojstvu čovjeka, kada postaje stroga zabrana, poput ubojstva nakon rođenja, osim u slučaju kada pouzdani liječnički nalazi pokazuju da je život majke ugrožen nastavkom trudnoće ili ako se utvrdi da je u maternici nastupila smrt ploda”, zaključio je efendija Arslani.

Dr. sc. Ivica Musa iz Hrvatske pokrajine Družbe Isusove obradio je temu “Između biološkog i društvenog rođenja: (Ne)zaštićenost (nerođene) djece u kulturama antičkog svijeta”. A “Ranokršćanski stav o pobačaju” bila je tema zajedničkog izlaganja prof. dr. sc. Ante Mišića i izv. prof. dr. sc. Ivana Antunovića, dvojice isusovaca s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dr. Mišić je kratko podsjetio na drevni i nepromjenjivi crkveni nauk: “Za kršćane je začeto dijete, fetus, od začeća živo ljudsko biće, tj. osoba. Stoga je svojevoljni prekid trudnoće, moralno neprihvatljivo i smrtni grijeh. Taj je stav u Katoličkoj Crkvi ostao nepromijenjen do danas”, naglasio je prof. dr. Mišić.

Sudionici simpozija predstavljaju i filozofsku, pravnu, psihologijsku i bioetičku problematiku abortusa, a simpozij će biti završen plenarnom raspravom svih sudionika.