Mons. Subotičanec u homiliji je naglasio kako trodnevnica počinje upravo u župi koju je osnovao bl. Alojzije Stepinac „dekretom koji je potpisao na Uskrsni ponedjeljak, 18. travnja 1938., prepoznavši tadašnje pastoralne potrebe, društvene prilike i osluškujući glas puka koji je naseljavao, u to vrijeme, rubne dijelove grada Zagreba“. Nadodao je i kako se „inicijativa za osnivanje župe i gradnju crkve rodila još prije 1925. kada se htjelo obilježiti 925. godinu uspostave vladanja hrvatskoga kralja Tomislava. Dakle, želja je gorjela i nakana se rodila već skoro čitavih 15 godina prije osnivanja župe i početka gradnje crkve. Ali, arhivski spisi svjedoče da su Nadbiskupski duhovni stol i Župa sv. Marka na Gornjem gradu, od koje se trebala odvojiti i nastati nova župa, imali nemale poteškoće što s tadašnjim državnim, a što s gradskim vlastima. Silni pregovori, puste administrativne prepreke, nebrojeni dopisi, molbe i suglasnosti, a da stvar bude zanimljivija crkva se treba graditi na crkvenom zemljištu. Svi su dakle uvjeti bili ispunjeni, ali nije išlo“.
Mons. Subotičanec postavio je pitanje „Zar nije u svemu tome nešto nezdravo?“ i to pitanje provlačilo se tijekom cijele homilije. „Iako suočen s onima koji podmeću klipove i očito ne žele crkve u novim dijelovima grada koji se širi, bl. Alojzije Stepinac osniva Župu, uzdajući se u Božju providnost i planove. Tako je počela njegova služba zagrebačkog nadbiskupa, u takvom se okruženju odvijala i trajala do samoga kraja, a na neki način traje do dana današnjega“, pojasnio je.

„Nedaleko odavde, u jeku procvata nove hrvatske slobode, radi pastoralnih potreba osnovana je nova župa. Župa s osobitom radošću i ponosom posvećena upravo bl. Alojziju Stepincu, u kojoj se, u duhu zahvalnosti vjernog Božjeg naroda htjela sagraditi nova crkva. Do danas, ne samo da nije sagrađena, nego nema ni prostora, ni komadića zemlje za nju, niti se zajednica vjernika gotovo nema gdje okupljati na nedjeljna misna slavlja. (…) Ostaje tek neoboriva činjenica da grad Zagreb, sjedište Zagrebačke nadbiskupije i Republike Hrvatske nema ni danas crkvu posvećenu bI. Alojziju Stepincu! To je istina!“, istaknuo je mons. Subotičanec.

„Unatoč tome“, istaknuo je mons. Subotičanec, „vjerni Božji puk je nalazio utjehu… Hodočastili smo, pohodili, okupljali se, slavili spomen i častili našeg Blaženika punih 60 godina na njegovu grobu u katedrali, koja je nažalost prije dvije godine teško stradala u potresu. Zatvorena je i nedostupna pune dvije godine. Ni jedan kamenčić na njoj nije popravljen, zamijenjen ili obnovljen. Naravno, razlozi su opet isti kao i davnih godina prošlog stoljeća“, kazao je.
Predvoditelj slavlja spomenuo je kako upravo odlomak Markovog evanđelja govori o onome što je nezdravo, bolesno. Ali, on govori o skromnim i priprostim ljudima koji su znali prepoznati prioritete, znali razlučiti i shvatiti što im je najpotrebnije, što im nedostaje, u čemu je problem i kako ga riješiti. „Znali su što je njihova najveća muka, problem i opasnost. Bili su svjesni bez čega nema budućnosti.. Nema je bez zdrave atmosfere i zdravog duha u ljudima… Nema napretka bez zdravih ljudi, odnosno bez liječenja onoga što je u ljudima bolesno“, pojasnio je.
Na kraju homilije pozvao je vjernike da svoje bolesti i bolesnike predaju Isusovom milosrđu, ali i bolesti društva. „Predajmo mu sve što je nezdravo u nama samima, u našim obiteljima i zajednicama, u Crkvi i u cijelom našem okruženju. I molimo neka snagom svoje božanske ljubavi ozdravi sve bolesno, neka iscijeli sve ranjeno u nama; neka svima koji su opterećeni raznim bolestima daruje toliko snage da se dotaknu barem skuta njegova milosrđa“, zaključio je mons. Subotičanec.
Suslavitelji misnog slavlja bili su preč. Ljubomir Vuković, župnik Župe sv. Nikole Tavelića u Kustošiji i domaći župnik vlč. Ivan Filipčić koji je pozvao vjernike na sudjelovanje u svim danima trodnevnice te ih potaknuo da na kraju misnog slavlja sličicama s molitvom dotaknu relikvije bl. Alojzija Stepinca, kratko se pomole i pođu svojim domovima.
Misno slavlje animirao je Mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Slavke Sente.
Euharistijska slavlja trodnevnice održat će se u utorak 8. veljače u Župi sv. Nikole Tavelića u Kustošiji i u srijedu 9. veljače u Župi sv. Mihaela Arkanđela u zagrebačkoj Dubravi, a predvodit će ih zagrebački pomoćni biskupi mons. Mijo Gorski i mons. Ivan Šaško. Na sam blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače središnje euharistijsko slavlje u 17 sati ispred potresom ranjene zagrebačke prvostolnice predvodit će Stepinčev nasljednik na stolici zagrebačkih nadbiskupa, kardinal Josip Bozanić.