Prvi je dio skupštine završio obraćanjem nadbiskupa Vilniusa Gintarasa Grušasa, predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).

Bila su to, kako se navodi u priopćenju Tiskovnog ureda Vijeća europskih biskupskih konferencija, „četiri dana molitve i intenzivnog rada”. Na misama i u trenucima molitve sudionici su molili za mir u Ukrajini, za žrtve potresa u Turskoj i Siriji te za jedinstvo kršćana.

Tijekom rada skupštine predstavljena su 39 nacionalna izvješća o temama Dokumenta za kontinentalnu fazu sinode. Sudionici su nastavili razmatranja u 13 manjih skupina. Uz nazočne, online putem priključilo se 270 sudionika.

Nadbiskup Grušas podsjetio je kako je „sinodalnost tema našeg susreta i mislim da smo iskusili plodove slušanja jedni drugih s ‘drugim’. Doživjeli smo iskustvo obitelji, Crkve, laika, muškaraca i žena, osoba posvećenih života i biskupa. Iskusili smo i što je ta obitelj na europskoj razini”.

Urednički odbor predstavio je skupštini nacrt završnog dokumenta. Dokument je sastavljen prema naznakama i riječima skupštine te nije unaprijed pripremljen. To ga čini privremenim dokumentom i još uvijek podložnim „amandmanima” skupštine i nekim uređivačkim prilagodbama. Dokument, koji je skupština odobrila, bit će vraćen svim sudionicima nakon traženih izmjena na eventualnu doradu prije nego što bude dostavljen Generalnom tajništvu sinode.

„Zaključci dokumenta, dopunjeni prema naznakama skupštine, mogu se smatrati prvim plodom rada ovih dana”, navodi se u priopćenju CCEE-a. Među točkama koje se iznose u dokumentu je potreba produbljivanja teologije sinodalnosti i formacije u sinodalnosti koja također uzima u obzir znakove vremena. Jedan od snažnih prijedloga skupštine je da se takav susret, koji okuplja biskupe i laike, održava redovito, barem svakih deset godina.

U daljnjem, zatvorenom dijelu skupštine od 10. do 12. veljače predsjednici europskih biskupskih konferencija razmotriti će taj dokument.