Sudionici su s voditeljem promišljali o drugom liturgijskom čitanju nedjelje Presvetoga Trojstva, ulomku iz Poslanice Rimljanima (Rim 5, 1-5). Predstavljajući Poslanicu Rimljanima, vlč. Bulat naglasio je kako je ona najznačajnija, najbogatija i najjasnije strukturirana od svih Pavlovih poslanica te pojasnio: „Napisana je u Korintu 57. ili 58. godine, a Pavao ju je kazivao u pero Terciju dok je bio smješten kod Gaja, gostoprimca svojeg i cijele Crkve. U Poslanici Rimljanima Pavao snažno govori o temi milosti, o prokletstvu grijeha, o opravdanju po vjeri, o smrti i životu s uskrslim Kristom, o djelovanju Duha i drugim temama“.

Osvrćući se na navedeni ulomak, voditelj je istaknuo „vjerničko iskustvo mira s Bogom kao popratni dar opravdanja”. „Tema odlomka je opravdani kršćanin. Opravdanje je zalog spasenja. U Božjoj ljubavi i u daru Duha Svetoga nalazi se jamstvo spasenja“, uputio je i razložio: „Prije je Pavao izložio opravdanje po vjeri, a primjer mu je Abraham. Sad predstavlja eshatološku perspektivu opravdanja. Opravdani vjerom znači uvedeni u ispravan odnos s Bogom po krsnoj vjeri u Krista Isusa. Čovjeku je potreban kontakt s Bogom a u takav kontakt može stupiti vjerom i krštenjem. Iz takvog kontakta nastaje egzistencijalni mir s Bogom koji je podloga mira s ljudima i sa samim sobom. Opravdanje kojim se uklanja čovjekov grijeh postavlja čovjeka u novi odnos s Bogom, obilježen unutarnjim dinamizmom življene vjere koja rađa nadu i ljubav. Na ovaj način vjernik hoda prema konačnom ispunjenju, spreman na brojne nevolje koje ga čekaju“.

Između ostaloga, vlč. Bulat osvrnuo se i na svetkovinu Presvetoga Trojstva, rekavši: „U ovom odlomku vidimo trojstvenost vjerničkog duhovnog života: s Ocem smo u miru po Gospodinu Isusu; ljubav Očevu doživljavamo po Duhu koji nam je darovan. Trojstvo nije dogma za fiskulturu uma nego pomaže da živimo od ljubavi Oca, Sina i Duha“.

Zahvaljujući nazočnima na revnom sudjelovanju na biblijsko-molitvenim večerima, vlč. Bulat susret je zaključio molitvenim zazivima tematiziranima ulomkom o kojemu se promišljalo. Molio je za milost opravdanja, mir s Bogom i ljudima, vjeru, nadu i ljubav te postojanost.