Zaključena hodočasnička godina na Trsatu; nadbiskup Uzinić komentirao glasanje Hrvatske u UN-u
Snimka zaslona//Nadbiskup Mate Uzinić
Hodočasnička godina u svetištu Majke Božje Trsatske zaključena je u nedjelju 29. listopada svečanim misnim slavljem koje je u trsatskoj bazilici predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Bilo je to već tradicionalno hodočašće vjernika grada smještenog podno Trsata, a brojni su Riječani došli uputiti Gospi svoje molitve. Gvardijan trsatskog svetišta fra Krunoslav Kocijan zahvalio je svim hodočasnicima koji su ove godine posjetili svetište. Prema evidencijama dolazaka organiziranih skupina, bilo ih je više od 20 000. Tu svakako treba pribrojiti barem još toliko onih koji su dolazili pojedinačno, posebno na Veliku i Malu Gospu te Gospu Trsatsku.
Nadbiskup Uzinić u propovijedi je nadahnut riječima Matejeva evanđelja, vjernike pozvao da potaknuti primjerom Marije, ljubav prema Bogu svjedoče u ljubavi prema svakom čovjeku, čak i neprijatelju. „Ono što Matejevo evanđelje čini posebnim je ljubav prema svakome čovjeku, čak i prema neprijateljima, koji su također naši bližnji. Na tome pada ili stoji naše ‘biti kršćani’.“
Tumačeći dvije zapovijedi ljubavi koje Krist ostavlja svojim učenicima nadbiskup je istaknuo Mariju kao vrhunski uzor i majku cijelog čovječanstva. „Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. To je najveća i prva zapovijed. Druga, ovoj slična: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga“, riječi su iz Matejeva Evanđelja. „Povezujući prvu i najveću zapovijed s onom drugom njoj sličnoj, ljubiti bližnje kao sebe same, Isus je izjednačio ljubav prema bližnjima s ljubavlju prema Bogu. To je istinska novost koja je tim viša što pojam bližnji u kontekstu Matejevog evanđelja uključuje sve ljude. Osobito one koji su gladni, žedni, stranci, goli, bosi, u tamnici. Ona u Matejevu evanđelju uključuje čak i neprijatelje“, rekao je.
Nadbiskup je objasnio da se, ako se zanemari ljubav prema svakome čovjeku, događaju tragične posljedice tog izbora. „Jedna od najtragičnijih je ona koja se upravo događa na različitim krajevima svijeta u onome što bi se po riječima pape Franje moglo nazvati 3. svjetskim ratom. Moramo biti ne navijači, nego oni koji se u svakom obliku protive ratu i protiv njega dižu glas. Zato nije razumljiva ni nedavna odluka kojom je naša domovina bila nedovoljno spremna, zajedno s mnogim drugima, reći ne ovome ratu. Koliko god da rezolucija UN- a (o zaštiti civila i prekidu vatre u Gazi) imala manjkavosti, ipak svejedno trebamo tražiti putove dijaloga i govoriti ne ratu“, rekao je nadbiskup te citirao Papu koji je na X platformi apelirao na prekid ratova. ‘Rat je uvijek poraz’, rekao je Papa.
U enciklici Fratelli tutti kojom je želio promijeniti smjer ovoga svijeta, Papa ističe da svaki rat ostavlja naš svijet gorim. „Poziva da se trebamo vratiti svojim izvorima kako bismo se usredotočili na ono bitno: štovanje Boga i ljubav prema bližnjemu, tako da određeni aspekti našeg učenja izvađeni iz konteksta na kraju ne dovedu do raspirivanja prijezira, mržnje i ksenofobije. Iskreno i ponizno štovanje Boga ne vodi mržnji i nasilju nego poštivanju svetosti života i predanom djelovanju s ljubavlju, na dobrobit sviju“, rekao je nadbiskup.
Dodao je kako je kršćanski Bog otac svih ljudi, a ljudi su tako braća i sestre. „Pripadamo istoj ljudskoj obitelji i imamo zajedničkog Oca. Bog sve ljubi jednako bez obzira na razlike, bez obzira na njihovu vjeru ili nevjeru. Osim zajedničkog Oca imamo i zajedničku Majku, Mariju, kako ističe papa Franjo. Ona je sveopće majčinstvo primila podno križa. Papa kaže da je ona majka ne samo kršćana, nego svih ljudi. To znači da smo obitelj“, rekao je nadbiskup.
Objasnio je kako će svijet izaći iz stanja ratova samo ako ljudi postanu svjesni da su braća i da su svi jedna velika obitelj. Rješenje za mir u svijetu je čovječanstvo promatrati kao obitelj, sa svim manama, nesuglasicama i sukobima koji u obitelji mogu postojati, ali koji se na kraju prevladavaju jer među članovima jedne obitelji uvijek postoji posebna povezanost. „Evo puta. Taj put kreće od svakog od nas i od našeg usvajanja ove evanđeoske poruke koju smo čuli. Ljubavi prema Bogu svim srcem, dušom i umom koja se konkretizira u ljubavi prema bratu i sestri. Prema bližnjemu“, zaključio je nadbiskup.
