Dani Matice hrvatskeu u Splitu, započeli su u utorak, 27. studenoga, himnom te pozdravnim govorom predsjednika Ogranka Matice hrvatske Split dr. Joška Kalilića. Predavanje na temu “Sv. Jeronim kao teolog i egzegeta” zatim je održao don Ivan Bodrožić, svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, pročelnika Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sv. Jeronim čiju 1600. obljetnicu smrti započinjemo slaviti iduće godine, jedno je od nezaobilaznih imena teologije ranoga kršćanstva koje i danas odiše veličinom i uzvišenošću poradi svega što je učinio na polju teologije i nadasve egzegeze, istaknuo je dr. Bodrožić.

Jeronim je bio teolog, za razliku od filozofije koja je bila disciplina razumskoga traženja i zaključivanja o istinama o Bogu/božanskome i svijetu. Stoga, kad i nije bilo naziva za teologiju, kršćanski su autori jasno razlikovali svetu od svjetovne discipline, to jest znanosti, pa i onda kad ih je spoznaja morala koštati škole u kojoj su učili. I Jeronim je bio među njima, rekao je predavač te istaknuo da je za ljude vjere poput Jeronima takva škola bila dragocjena, bez obzira što je bila bolna. Uz oduševljenje za profane autore, Jeronim je postupno sazrijevao za isključivo posvećenje Božjoj riječi, koju će korjenito otkriti kao sasvim drugačiju i bogatiju od ljudske riječi.

Za Jeronima, teologija je bila više od znanstvene discipline, jer je bila disciplina u kojoj je crpio izravno zajedništvo s Kristom, Božjom snagom i mudrošću, istaknuo je predavač.

Vrijedno je izdvojiti neke od njegovih teoloških rasprava: Protiv luciferijanaca, Protiv Helvidija, Protiv Jovinijana, Protiv Ivana Jeruzalemskog, Protiv Rufina, Protiv Vigilancija, Protiv pelagijanaca itd. No, osim ovih polemičkih rasprava protiv pojedinaca, valja imati na umu da je Jeronim bio vrlo dobar poznavatelj bremenitih teoloških zbivanja svoga vremena. Vrijeme u kojemu živi je bilo vrijeme borbe protiv arijanizma i pneumatomaha – macedonijanaca, te ću u svom teološkom radu Jeronim neprestano upozoravati na njihove zablude i kriva učenja, svjestan važnosti pravoga nauka, te i pogubnosti krivih nauka koji su odvajali vjernike iz crkvenoga zajedništva. On neće napisati nijedan cjeloviti traktat protiv ovih krivovjerja koja su, pogotovo od godine 380. gubila tlo pod nogama, prema je imao informacije iz prve ruke o spomenutim krivovjerjima, te je čak poznavao neke od velikih protagonista tih rasprava (Grgur Nazijanski, Apolinar iz Laodiceje, biskup Paulin Antihijski, itd.). Često će imati potrebu u svojim komentarima davati antiheretičke smjernice svojim čitateljima, pogotovo kad se susretne s odlomcima i redcima koje su krivovjerci tumačili na svoj način izokrećući njihov smisao.

Jeronimova uža teološka specijalnost bila je egzegeza, to jest tumačenje Svetoga pisma. U svoj biti on i jest tumač Svetoga pisma i prevodilac, te se ubraja među najznamenitije bibličare svoga vremena, a i Crkve uopće. No, egzegetski posao je bio vrlo delikatna stvar, jer je Pismo kao takvo vrlo složeno i slojevito djelo. Pred Svetim pismom se Jeronim nikada nije osjećao cjelovito osposobljen da ne bi morao dalje učiti i stjecati nove spoznaje, to jest usvajati znanje i tehnike za bolje poznavanje biblijskoga teksta. Isto tako Jeronim je boravio u više crkvenih sredina, važnih središta onoga vremena, te je za pretpostaviti da je u svakom od tih središta postojao i određeni kršćanski teološki ili egzegetski krug gdje je mogao upoznati vrsne teologe. Premda upoznajući mnoge, ipak je Jeronim nastojao biti neovisan, tražeći vlastiti put tumačenja. Takva metoda je pretpostavljala dobro poznavanje svih onih koji su tumačili Sveto pismo, ali se ipak opredijeliti za vlastitu tehniku i metodu.

Jeronimu je bilo moguće ići tim putem, jer je bio cjelovit kao teolog i kao egzegeta, vrlo načitan i učen, poliglota i govornik, obdaren talentom i opskrbljen korisnim materijalom. Vrstan poznavatelj latinskoga i grčkoga, naučio je dobro hebrejski, a poznavao je i sirijski i aramejeski barem u osnovnim konturama. Sebe je nazivao vir trilinguis, čime je isticao svoje biblijske kompetencije. Često je konzultirao i heberjske tumače i njihove izvornike, čime je pokazivao otvorenost i spremnost duha da ne bude jednosmjeran i jednouman, već da u ime svetoga cilja koji je pred njim, napravi sve što može da bude do kraja kvalitetno, zaključio je svoje izlaganje dr. Bodrožić.

Dani Matice hrvatske Split se nastavljaju u srijedu, 28. studenoga, u 18.30 sati u prostorijama Matice hrvatske u Splitu. Izlaganje “Sv. Jeronim – život i djelo” također će održati prof. dr. Ivan Bodrožić.