Započeo simpozij o 150. obljetnici Zagrebačke nadbiskupije i metropolije

Marija Bistrica, (IKA) – U prigodi obilježavanja 150. obljetnice uzdignuća Zagrebačke biskupije na nadbiskupiju i uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine ili metropolije u domu Salve Regina u Mariji Bistrici započeo je 10. prosinca dvodnevni međunarodni simpozij o 150. obljetnici Zagrebačke nadbiskupije i metropolije. Simpozij su priredili Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić“ uz pokroviteljstvo Zagrebačke nadbiskupije.
Sve nazočne na početku je pozdravio predsjednik organizacijskog odbora simpozija dr. Juraj Kolarić, istaknuvši važnost takvog simpozija za cijelu Zagrebačku nadbiskupiju, ali i cijelu Crkvu u Hrvata. “Želja nam je bila da ovaj međunarodni simpozij proslavimo u svetištu Majke Božje Bistričke, jer je sama Zagrebačka nadbiskupija stavljena pod zaštitu Blažene Djevice Marije po naslovu njezine katedrale“, istaknuo je dr. Kolarić te zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli pri organizaciji simpozija, kao i samim predavačima koji će pokušati prikazati povijesni tijek i život Zagrebačke nadbiskupije i metropolije.
Potom je riječ uzeo zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je istaknuo zadovoljstvo što se u okviru proslave 150. obljetnice uzdignuća Zagrebačke biskupije na nadbiskupiju i uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine organizira takav simpozij, koji želi još više približiti i produbiti taj povijesni događaj. “Zagrebačka biskupija nije uzdignuta samo na rang nadbiskupije i time postala središte crkvene pokrajine, nego je to naznačilo novo međunarodno uvrštenje grada Zagreba na crkvenom području, jer je nakon toga događaja i nadbiskup Haulik uvršten u zbor kardinala Rimske crkve. Današnji plod tog događaja jest i to što je Zagreb u naše vrijeme postao međunarodno priznati glavni grad Hrvatske. Kao Crkva ponosni smo da smo po crkvenoj liniji pridonijeli za hrvatski narod i hrvatsku državu, poručio je kardinal Bozanić te zaželio simpoziju uspjeh u radu. Sve je pozdravio i predsjednik općine Marije Bistrice Josip Klapač, koji je izrazio zadovoljstvo i čast što Marija Bistrica može biti domaćin takvome visokom i uvaženom skupu.

Zagrebačkoj metropoliji pripadaju i sufraganske biskupije: Đakovačka, Požeška i Varaždinska. U ime Požeške biskupije obratio se biskup Antun Škvorčević, rekavši kako je povijest učiteljica života te da su povijesne događaje pokretali ljudi, ali da ih je Bog vodio prema cilju koji je on dao. Biskup Škvorčević je istaknuo kako je Zagrebačka nadbiskupija 1997. godine obogaćena dvjema novim biskupijama: Požeškom i Varaždinskom. “Ovaj simpozij vidim kako završetak simpozija 1994. godine o 900. obljetnici utemeljenja Zagrebačke biskupije i prvom pisanom spomenu grada Zagreba. Tom prigodom na simpoziju su bile prisutne teme koje idu u okvir 150. obljetnice uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine. Danas vidim da imamo nastavak tih tema u kojima se govori o životu biskupija koje su postojale na tom teritoriju tada u 19. st. Pokušavam vidjeti gdje se nalaze dvije nove biskupije Požeška i Varaždinska, no ne uspijevam ništa pronaći o novim biskupijama. Kako simpoziji daju pogled unatrag u povijest, ali još više otvaranje obzora za budućnost zato vjerujem da će na nekom drugom skupu naše nove biskupije biti još više prisutne, jer ono što one kao članice metropolije znače zasigurno je vrijedno promišljanja u ovakvom okviru“, istaknuo je biskup Škvorčević, osvrćući se na rad i uspješnost simpozija.
Svoje pozdrave uputio je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano, rekavši kako je Hrvatska zemlja koja je kroz povijest puno propatila, a svjedok takvih i tih patnji jest kardinal Alojzije Stepinac koji je bio na čelu Zagrebačke nadbiskupije i metropolije.

U ime organizatora simpozija Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu skup je pozdravio dekan KBF-a dr. Josip Baloban, skrenuvši pozornost svima kako je Zagrebačka metropolija utemeljitelj KBF-a, a time i Sveučilišta u Zagrebu. Zagrebačka nadbiskupija je usprkos mijenjanju različitih političkih vlasti opstala u svom radu sa sviješću da njezino značenje i njezin rad ima utjecaja i izvan granica Hrvatske. “Na njezinom čelu posljednjih 150 godina bili su izvrsni i odvažni djelatni pastiri koji su je vodili u nepredvidivo sutra i uvijek željkovanu bolju budućnost koja se teškom mukom rađala. Oči tolikih bile su uprte u nadpastire Zagrebačke nadbiskupije. Prije 13 godina došli smo i do demokracije i svega lijepog i izazovnog što ona nosi. Nadam se da je ta mjesna Crkva svjesna da se iznova mora pozicionirati u tome novom demokratskom okruženju“, posebno je istaknuo dr. Baloban, rekavši kako je Zagrebačka metropolija pozvana praviti određene teološke i pastoralne iskorake kako bi bila predvodnica u apostolskoj vjeri u novim društveno-povijesnim okolnostima u ostvarivanoj pastoralnoj praksi.

Sve je pozdravio i đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, a otvorenju simpozija nazočili su zagrebački pomoćni biskup i predsjednik organizacijskog odbora za proslavu 150. obljetnice uzdignuća Zagrebačke biskupije na nadbiskupiju i uspostave Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine Josip Mrzljak, pomoćni biskup Vlado Košić, pomoćni biskup đakovački Đuro Hranić, generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković te provincijali i provincijalke pojedinih redovničkih zajednica.

U prijepodnevnim satima dr. Agneza Szabo govorila je o ulozi Hrvatskog sabora i bana Josipa Jelačića u uzdignuću Zagrebačke nadbiskupije, dr. Tomislav Mrkonjić o ulozi bečkog apostolskog poslanika Mihaela Viale Prela i Svete Stolice u uzdignuću nadbiskupije i dr. Stjepan Razum o ulozi i značenju nadbiskupa Jurja Haulika u uzdignuću nadbiskupije.
Nakon završetka popodnevnog dijela simpozija, u 20 sati uslijedit će koncert ansambla Pučkoga otvorenog učilišta u Zagrebu koji će, pod umjetničkim voditeljstvom mo. Josipa Kima izvesti glazbu na dvoru nadbiskupa Haulika, a potom će biti prikazan film “Zagrebački nadbiskupi“ režisera Nina Lovčevića, a prema tekstu prof. dr. Jurja Kolarića.