Zatvorena jubilarna 1050. Festa sv. Vlaha u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL // zatvaranje Feste sv. Vlaha 2022.
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha sa standala uz naklon ostalih gradskih barjaka u znak počasti, zatvorena je u nedjelju, 6. veljače Festa sv. Vlaha 2022. godine kojom je proslavljeno 1050 godina Parčeve zaštite, izvještava Ured za medije Dubrovačke biskupije.
Barjak sv. Vlaha spustili su ovogodišnji festanjuli Teo Grbić i Toni Cvjetković, a Himan sv. Vlahu odsvirala je Gradska glazba Dubrovnik. Riječi himna pjevali su svi okupljeni. Na standal je potom, uz intoniranje hrvatske himne, podignuta zastava Republike Hrvatske. Nakon zatvaranja uslijedilo je završno euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha.
Rektor zborne crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić je u ceremoniji zatvaranja podsjetio na Međunarodni dan ljudskog bratstva koji je obilježen 4. veljače, u vrijeme kada se u Gradu slavi Festa. Prije tri godine papa Franjo i veliki imam Ahmed Al-Tayyeb potpisali su dokument o ljudskom bratstvu u kojem naglašavaju da su svi ljudi u svijetu braća i sestre, boreći se tako za kulturu mira i tolerancije. U videoporuci papa Franjo je istaknuo da samo suprotstavljanjem logici sukoba možemo izbjeći da se sve uruši.
Mi živimo u kriznim vremenima u kojima mnoge ljude zahvaća strah te molimo Parca i njegovu pomoć da nam i u ovim vremenima bude izvor blagoslova i zaštite, kazao je rektor. Podsjetio je i na proslavu 1000. obljetnice zaštite sv. Vlaha i kako je ta proslava označila početak jednog novog vremena i probudila vjerničko pouzdanje.
Spomenuo je i naglasak iz propovijedi ovogodišnjeg predvoditelja Feste američkog kardinala Blasea J. Cupicha koji je kazao da je potrebna poniznost da bi se poštovala tradicija. U tom duhu poniznosti i poštivanja prema tradiciji i precima rektor Katušić je spomenuo dokument kojim je na blagdan sv. Vlaha 1190. godine bila potpisana „sloboština sv. Vlaha“ kojom je onima koji su zbog raznih razloga bili prognani tri dana prije Feste i tri dana nakon Feste bilo dopušteno da mogu slobodno ući u Grad i doći na Festu. Razlog za to bilo je vjerovanje da će možda u tom vjerskom okruženju, pod zaštitom Parca, moći na miran način razriješiti svoje sukobe i izgladiti međuljudske odnose. Godine 1453. ta sloboda je bila proširena na ukupno petnaest dana.
„U tom duhu, prepoznavajući važnost susreta među ljudima, osluškujući glas predaka koji nas o tome uče i danas, želimo da i danas, kad slavimo 1050. godina zaštite našeg Parca, u vremenima krize u kojima mi živimo, ne zaboravimo da smo ljudi, ne zaboravimo moliti našeg Parca da učini ono svoje famoso čudo od čudesa. Ne samo da nam donese sunce nego da tim suncem ogrije naša srca, rastali svu hladnoću, da nas približi jedne drugima, da u vremenima promjena pokažemo jedni drugima da smo braća i sestre. Po uzoru i primjeru našeg Parca koji nas već 1050 godina, kakvi jesmo da jesmo, uvijek iznova šiti i pazi. Neka nam uvijek bude primjer, zagovornik i zaštita. Živio sv. Vlaho!“, kazao je rektor Katušić.
Na svečanosti zatvaranja Feste bila je i gradska uprava predvođena gradonačelnikom Matom Frankovićem.
