Mons. Ante Jozić, sin Luke i Ane r. Dukić, rođen je 16. siječnja 1967. u Trilju, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao osmo od dvanaest djece od kojih je jedanaestero živih. Kršten je u Župi sv. Mihovila 19. siječnja 1967. gdje je primio i sakramente prve pričesti i potvrde. Osnovnu školu (1973.-1981.) završio je u rodnom Trilju, a kao sjemeništarac klasičnu gimnaziju (1981.-1985.) u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Filozofsko-teološki studij (1985.-1992.) pohađao je na Teologiji u Splitu gdje je i diplomirao 5. lipnja 1992. Vojni rok je služio u Trebinju (BiH) od 19. ožujka 1988. do 14. veljače 1989.

Red đakonata (15. prosinca 1991.) i prezbiterata (28. lipnja 1992.) primio je po rukama splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Ante Jurića u splitskoj konkatedrali. Mladu misu slavio je u Trilju 12. srpnja 1992. g. Nakon mlade mise imenovan je župnim vikarom u Župi svetog Marka evanđelista u Makarskoj (1992.-1995.).

Sveta Stolica tražila je od nadbiskupa Jurića svećenika za diplomatsku službu, a on je odlučio poslati don Antu Jozića na Papinsku crkvenu akademiju (1995.-1999.). Don Ante je doktorirao 28. lipnja 1999. iz obaju prava na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu o temi „Konkordatska djelatnost između Svete Stolice i Republike Hrvatske (Povijesno-pravni razvoj bilateralnih odnosa i sklapanje konkordatskih ugovora), L’attività concordataria tra la Santa Sede e la Repubblica di Croazia – Evoluzione storico-giuridica dei rapporti bilaterali e stipula degli Accordi concordatari. Najprije je obavljao službu tajnika u Apostolskoj Nuncijaturi u Indiji (1999.-2003.), zatim savjetnika pri Predstavništvu Svete Stolice u Ruskoj Federaciji (2003.-2009.). U lipnju 2009. mons. Joziću povjerena je nova služba voditelja Studijske misije Svete Stolice u Hong Kongu za Crkvu u Kini, gdje je ostao sve do ožujka 2019. godine. Papa Franjo imenovao ga je naslovnim nadbiskupom Cisse i apostolskim nuncijem 2. veljače 2019. Teška prometna nesreća 7. travnja 2019. odgodila je biskupsko ređenje najavljeno tada za 1. svibnja, a pandemija koronavirusa odgodila je ređenje najavljeno za ožujak ove godine  u Vatikanu.

Biskupski grb mons. Jozića je u obliku kaleža ili štita koji je u pozadini ispunjen nebeskim prostanstvom i plavetnilom. Plava boja označava eshatološku nadu u ispunjenje Božjeg nauma da se svi ljudi spase i prispiju u nebo. Na sredini dominira most koji povezuje obale rijeke što simbolizira mjesto rođenja i odrastanja novozarađenog biskupa (Pons tiluri). U gornjem lijevom polju (heraldički desno) stoji osmokraka zvijezda koja simbolizira Blaženu Djevicu Mariju, Majku Isusovu i Majku našu koja se naziva Zvijezda mora i Zvijezda nove evangelizacije.

U desnom uglu (heraldički lijevo) nalazi se otvoreno Sveto pismo s početnim i završnim slovima grčke abecede Alfa i Omega koji označavaju Krista koji je Početak i Svršetak svega stvorenoga.

Ispod grba nalazi se biskupsko geslo: U tebe se, Gospodine, uzdam (In Te Domine speravi), redak uzet iz psalma 31. Biskupska služba je apostolska služba, utemeljenja na Kristu, živoj Riječi, predanoj apostolima kao nezasluženi Božji dar za služenje i izgradnju Njegove Crkve. Biskup je pozvan graditi mostove te hraniti ljude tom istom Riječi. Na tom putu, stoji Blažena Djevica Marija, Zvijezda mora i pomoćnica kršćana koju na poseban način slavimo i štujemo u svim hrvatskim stvetištima a povrh svih u ovom solinskom prasvetištu koji vuče svoje korijene iz apostolskih vremena (2 Tim 4, 10). Biskupskim geslom želi se izraziti da je Krist naša jedina nada u trenucima boli, beznađa i raznih nevolja. U Njegovoj je ruci sudbina naša. On čuva svoje vjernike. Zato budite hrabri i jaka srca svi koji se u Gospodina uzdate (Ps 31).

(Liturgijski vodič biskupskoga ređenja mons. Ante Jozića, izdavač Splitsko-makarska nadbiskupija)

Mons. Jozića za biskupa će zarediti državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, a suzareditelji su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić i splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša. Prijenos ređenja moći će se pratiti uživo na Drugom programu Hrvatske televizije (HTV2) i Trećem programu Hrvatskog radija (HR3), a prijenos preuzima i Hrvatski katolički radio.