Kolokvij je održan povodom 95. obljetnice smrti toga najdugovječnijeg dubrovačkog biskupa koji je Dubrovačkom biskupijom upravljao 34 godine, od 1894. do 1928. te je ostavio veliki trag u crkvenom, društvenom i političkom životu dubrovačkog i zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Trinaest stručnih izlagača predstavilo je bogati život i djelovanje toga suutemeljitelja Družbe Kćeri Milosrđa uz čiju je podršku i poticaj bl. Marija Petković osnovala tu izvorno hrvatsku redovničku družbu. Njegova je osobita veličina i proročka odvažnost da je u Mariji Petković prepoznao kapacitete i snagu ljubavi u djelovanja za Boga i čovjeka, sposobnu iznijeti razvoj te Družbe.

Inicirao je organiziranja ljudi u želji da im osigura i bolji materijalni život. Pomagao je najpotrebitijima, a uz osjećaj za socijalne potrebe čovjeka bio je i učena osoba visoke intelektualne naobrazbe. Uredio je dubrovačku katedralu i dao izgraditi više od deset crkava u Dubrovačkoj biskupiji.

Osnovni biografski podaci mons. dr. Marčelića

Biskup Marčelić, kršten kao Josip Grgur, rođen je 23. ožujka 1847. u Preku u obitelji Šimuna i Tomice rođ. Gregov. Josip je bio četvrti pod redu od devetero djece u toj obitelji. Pučku školu pohađao je u Preku i Zadru, po čijem završetku je izrazio želju postati svećenikom. Pohađao je zadarsko sjemenište Zmajević i nakon završene gimnazije upisao Bogosloviju u Zadru. Za svećenika ga je 25. rujna 1870. zaredio zadarski nadbiskup Petar Dujam Maupas. Te je godine 8. listopada u rodnom Preku služio mladu misu.

Prvu službu upravitelja župe Rava obavljao je nekoliko mjeseci. Doktorirao je na Augustinianumu u Beču, nakon čega se vratio u Zadar predavati kao profesor na Bogosloviji. Predavao je kolegije Novog zavjeta, Crkveno pravo i Crkvenu povijest. Ubrzo je postao rektor Bogoslovije u Zadru. Papa Lav XIII. imenovao ga je 13. siječnja 1893. biskupom Tanskim i upraviteljem Kotorske biskupije (1893.-1894.). Za biskupa je posvećen 12. veljače 1893. u Zadru. Dubrovačkim biskupom imenovan je 18. svibnja 1894. U Dubrovniku je služio kao biskup do svoje smrti, 31. kolovoza 1928. Prema vlastitoj želji, Marčelić je pokopan u grobu u lijevoj pokrajnjoj lađi župne crkve Gospe od Ružarija u Preku 4. rujna 1928., ispred oltara bl. Marije Petković s kojom je osnovao Družbu Kćeri Milosrđa.

Izlagači na kolokviju

Doc. dr. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, u izlaganju ‘Prečanin Josip Marčelić – biskup dubrovački’ predstavio je životopis i djelovanje biskupa Marčelića na temelju dostupnih arhiva u Arhivu Dubrovačke biskupije, Arhivu Zadarske nadbiskupije, u vatikanskim arhivima te na temelju novina, časopisa i  oskudne literature.

Izv. prof. dr. Zlatko Begonja (Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Dubrovački biskup dr. Josip Marčelić na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće’ prikazao je višeznačnost Marčelićevih propovijedi u kojima je vidljiv vjerski pristup biskupa i njegova stajališta o društvenim događanjima prije početka Prvog svjetskog rata, čime su bila odraz tadašnjih političkih događaja. Biskup je hrabro zauzimao  društvene stavove u razdoblju društvenih previranja i političkih pojava s ciljem stvaranja kulturnih i političkih veza sa Srbijom.

S. Emila Barbarić (Družba Kćeri Milosrđa) u izlaganju ‘Providonosna vizija biskupa Josipa Marčelića u osnivanju Družbe Kćeri Milosrđa’ rekla je da je Sveta Stolica u dekretu Laudis od 26. srpnja 1944. dodijelila papinsko priznanje Družbi Kćeri Milosrđa, kao djelu Marije Petković pod okriljem mjesnog biskupa Josipa Marčelića.

„Majka utemeljiteljica u biskupu je gledala oca utemeljitelja, a sebe je smatrala samo sredstvom u ostvarenju toga Božjeg djela i njegovom službenicom. Ni ona ni biskup nisu se bavili svojim zaslugama u ostvarenju Božje volje u utemeljenju Družbe, nego su se trudili učiniti sve što im je Gospodin povjerio i na što ih je nadahnuo da pomognu ostvarenju Očevog milosrđa u teškom vremenu poraća, Prvog svjetskog rata i bijede. Biskupov doprinos u osnivanju Družbe je nemjerljiv, jer bez njegovog očinskog duhovnog vodstva mlade Blajke i mudrog upravljanja biskupijom, to veliko Božje djelo teško bi zaživjelo u Crkvi“, rekla je s. Emila.

„Biskup Marčelić i Marija Petković kao vrhovna predstojnica Družbe progutali su puno gorčine s crkvene i društvene strane, ali to je pokazatelj da Božja djela ne idu lagodno, nego traže puno vjere i pouzdanja u njega i hrabrosti da mu se služi do kraja. Biskup i mlada Družba u njegovoj biskupiji, sa sve većim brojem pojedinaca, znali su to podnositi te se Družba uskoro otisnula u svijet, ostvarujući providonosnu viziju poniznog Božjeg čovjeka, biskupa dubrovačkog“, poručila je s. Emila.

Dr. sc. Vinicije Lupis (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik) govorio je o temi ‘Biskup Josip Marčelić – kulturni i vjerski promicatelj i bl. Marija Propetog Isusa Petković u svom vremenu’.

Izv. prof. dr. Diana Sorić i doc. dr. Teuta Serreqi Jurić (Odjel za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Valorizacija rukopisne ostavštine biskupa Josipa Marčelića iz Arhiva Zadarske nadbiskupije’ rekle su da je bogata rukopisna ostavština Marčelića o njegovom pastoralnom, pedagoškom i znanstvenom radu velikim dijelom pohranjena u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Ta građa ima oko 1200 dvolista pretežno na latinskom i manjim dijelom na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Marčelićeva doktorska dizertacija ‘Međusobni odnos sinoptičkih evanđelja’ čuva se u osobnom arhivskom fondu Josipa Marčelića. Propovijedi na hrvatskom jeziku koje je kao biskup držao u dubrovačkoj katedrali od 1893. do 1911. i nekoliko propovijedi iz 1893. u Korčuli te iz 1894. u Kotoru, važan su izvor za bolje poznavanje Marčelićevog pastoralnog rada i brige o vjernicima. Najobimniji dio Marčelićevog osobnog arhivskog gradiva čine predavanja koja je držao kao profesor Novog zavjeta na Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru i kao rektor Bogoslovije. To su biskupove bilješke sastavljene za potrebe nastave, komentari na evanđelja i na Pavlove poslanice.

Dr. sc. don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije u izlaganju ‘Izabrani sadržaji pastirskih poslanica dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića’ rekao je da je Marčelić prigodno i više puta godišnje objavljivao svoje pastirske poslanice u Listu Dubrovačke biskupije kojeg je pokrenuo 1901. godine.

Doc. dr. Elvis Ražov (Teološko – katehetski odjel Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Teološko – pastoralne teme u poslanicama biskupa Josipa Marčelića’ rekao je da je List Dubrovačke biskupije Marčelić pokrenuo iz potrebe povezivanja s klerom i međusobno, zbog objavljivanja odredbi Ordinarijata i da se kler upozna s važnijim teološkim djelima u domovini i inozemstvu, kako bi bio sposoban odgovoriti na tadašnja krivovjerja. Izlaženje Lista je i odgovor na zahtjeve biskupijske Sinode održane netom prije početka izlaženja tog Lista. U svojim poslanicama kleru i puku Marčelić se osvrće na aktualne događaje, npr. na važno biskupijsko hodočašće u Rim za vrijeme Jubilarne godine i poziva ih da se duhovno okoriste susretom s tadašnjim papom Lavom XIII., misleći osobito na zadobivanje oprosta u Jubilarnoj godini. Poziva na primjenu biskupijske sinode. Važno mjesto zauzimaju socijalna pitanja i odnos prema vrednovanju materijalnih dobara kao sredstava za postizanje vječnog blaženstva. Potiče na vršenje pobožnosti u puku, osobito prema Presvetom Srcu Isusovom. Aktualne su i teme pozitivizma i racionalizma, govori protiv skepticizma i dovođenja u pitanje povijesnosti temeljnih biblijskih objava.

U izlaganju ‘Dr. Josip Marčelić i borba za glagoljicu’, prof. dr. Ivica Vigato (Centar za istraživanje glagoljaštva) i dr. sc. Grozdana Franov Živković (Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru) predstavili su kako se Marčelić istaknuo u učvršćivanju i širenju glagoljaškog bogoslužja i općenito glagoljaštva. Njegova rodna župa Preko je glagoljaška župa u kojoj je Marčelić ministrirao u bogoslužjima na staroslavenskom te je viđao liturgijske i druge knjige na glaogljici. Osnovna znanja o glagoljaštvu stekao je od poznatih glagoljaša iz Preka i od franjevaca trećoredaca glagoljaša sa Školjića. Doprinio je obnovi glagoljaštva dok je bio rektor sjemeništa Zmajević i biskup Kotora i Dubrovnika.

Doc. dr. Šime Marcelić (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Uloga biskupa dr. Josipa Marčelića u osnivanju uljarske zadruge u Preku’ istaknuo je da je Marčelić poticao težake na osnivanje zadruga i otvaranje podruma. U rodnom Preku pokrenuo je osnivanje uljarske zadruge koja je postala temelj gospodarske aktivnosti u Preku i šire, a djelovala je u vrijeme najvećeg iseljavanja iz Dalmacije. Marčelić je autor knjižice Preko tiskane 1924. u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari.

Mr. sc. Ivica Vučak (Hrvatsko društvo za povijest medicine HLZ-a) u izlaganju ‘Liječnik dr. Ivo Marčelić – mlađi brat dr. Josipa Marčelića, biskupa’ opisao je život Ivana Marčelića (1863.-1934.) koji je bio najmlađi od trojice sinova preške obitelji Marčelić. Ivan je studirao medicinu u Innsbrucku gdje je 1889. promoviran za doktora opće medicine. Radio je u gradskoj bolnici u Trstu, od 1890. u Pokrajinskoj bolnici u zadarskim Arbanasima, od 1893. bio je primarni liječnik i niz godina ravnatelj bolnice. Imao je uzoran odnos s bratom biskupom.

Prof. dr. Josip Bacalja (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru) izlagao je o temi ‘Književni i publicistički rad dr. Josipa Marčelića’.

Doc. dr. Sofija Sorić (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru) u izlaganju ‘Dr. Josip Marčelić i Ćiril Metod Iveković u Preku’ istaknula je da je Marčelić doprinio podizanju nove župne crkve u Preku. Prvotni projekt trobrodne bazilike sa zvonikom na pročelju pripisuje se znamenitom arhitektu, konzervatoru, restauratoru i fotografu Ivekoviću (1864.-1933.), arhitektu bogoštovnih zgrada u Dalmaciji, koji je do 1920., kad napušta Zadar, izgradio više od 40 sakralnih i profanih građevina u Dalmaciji. Iveković je autor dviju ranih fotografija pučke arhitekture u Preku te se povezuje s gradnjom osnovne škole u Preku i gradske kuće dr. Ive Marčelića, biskupovog brata.

Organizatori kolokvija su Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru, Općina Preko i Zadarska nadbiskupija – Župa Preko.

U Organizacijskom odboru kolokvija su prof. dr. Robert Bacalja, Jure Brižić, mag. oec., doc. dr. Maja Cindrić, don Filip Kucelin, župnik Preka, doc. dr. Šime Marcelić, izv. prof. dr. Diana Sorić i doc. dr. Sofija Sorić.

Na kolokviju je sudjelovao i dubrovački biskup Roko Glasnović.