Pozdravnu riječ okupljenima je uputio dekan KBF-a prof. dr. sc. Mario Cifrak koji je naglasio kako je upravo pod vodstvom prof. dr. Šagi-Bunića Katolički bogoslovni fakultet proslavio 300 godina postojanja i kontinuiteta te je rekao: “Upravo je dekan Šagi-Bunić upozorio na tu važnu i prevažnu činjenicu da je sveučilište proizašlo iz krila Crkve.”

Dekan KBF-a rekao je također da se ovim kolokvijem, osim obilježavanja godišnjice smrti prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića, obilježava i cijeli njegov život koji je ugrađen u povijest velikana Crkve u Hrvata.

S jedne strane govorimo o velikanu, a s druge strane o manjem bratu i sluzi riječi. Govorimo o teologu novoga lica Crkve”, naveo je prof. dr. sc. Cifrak.

Prije samih izlaganja prisutnima se obratio krčki biskup mons. Ivica Petanjak, kao subrat kapucin, student i prijatelj pok. prof. Šagi-Bunića ističući da mu je drago vidjeti prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića u svom izvornom svjetlu, sa smiješkom na licu.

Iza tog smiješka stoji njegovo veliko srce kojim je on osvajao sve nas, njegove studente. Zahvaljujem Bogu što smo imali velike profesore koji su vjerovali ono što su govorili i govorili ono što su vjerovali. Takav je bio i on. Uvijek je govorio iz svoga uvjerenja”, naglasio je biskup Petanjak.

Prof. dr. Tomislav Janko Šagi-Bunić bio je franjevac kapucin, doktor teologije, profesor patrologije i dogmatike na KBF-u te je postao središnja ličnost hrvatske znanstvene teologije. Također je bio osobni teolog nadbiskupa kardinala Franje Šepera na Drugom vatikanskom koncilu, supokretač i prvi glavni urednik teološkoga časopisa Svesci – Kršćanska sadašnjost, konzultor Tajništva za one koji ne vjeruju u Rimu, prvi tajnik Ekumenskoga vijeća Biskupske konferencije Jugoslavije, konzultor Tajništva za jedinstvo kršćana u Rimu, član Međunarodne teološke komisije pri Kongregaciji za nauk vjere u Rimu, suosnivač i prvi predsjednik Teološkoga kršćanskoga društva Kršćanska sadašnjost.

Godine 1993. dobio je Nagradu za životno djelo. Svoj znanstveni opus Šagi-Bunić temeljio je na izvornim patrističkim spisima na kojima je gradio teološka gledišta o suvremenim pitanjima u Crkvi i svijetu. Analizirao je što je iz starih crkvenih spisa uvijek aktualno i bezvremensko te što je iz suvremenosti valjano za budućnost. Prof. dr. sc. Matulić naglasio je u svom predavanju da je Šagi-Bunić bio tumač koncilske misli, a poznato je da je kao teolog kardinala Šepera utjecao na koncilska stajališta o autonomiji zemaljskih vrednota i da je imao veliku ulogu u provođenju koncilske obnove u Crkvi na našim prostorima. Umro je u Zagrebu 21. srpnja 1999.

Prof. dr. Šagi-Bunić proučavao je i analizirao izvorne patrističke spise, bio je tumač koncilske misli te imao veliku ulogu u provođenju koncilske obnove u Crkvi na našim prostorima.

Osim predavanja “Antropološki naglasci u misli T. J. Šagi-Bunića” prof. dr. Tončija Matulića izlagali su i: prof. dr. Željko Tanjić “Doprinos T. J. Šagi-Bunića djelovanju Međunarodne teološke komisije (1969. – 1974.)”, izv. prof. dr. Ante Crnčević “Tomislav J. Šagi-Bunić i prijevod Rimskoga kanona”, doc. dr. Anto Barišić “Izabrane teme neobjavljenih homilija T. J. Šagi-Bunića: kristologija, euharistija, pastoral i eshatologija”, doc. dr. Daniel Patafta “T. J. Šagi-Bunić i B. Duda – prijateljstvo u službi koncilske obnove”, doc. dr. Andrea Filić “Tomislav Janko Šagi-Bunić i papa Franjo: od središta prema periferijama”, Branka Molnar, prof. “Arhivistička obrada osobne ostavštine prof. T. J. Šagi-Bunića”, Jozo Kožulović, dipl. theol. “Krist danas i uskrsno kršćanstvo kod Tomislava J. Šagi-Bunića (Svjedočanstvo)”.

Na kraju kolokvija prof. dr. Franjo Podgorelec predstavio je knjigu “Fra Tomislav Janko Šagi, Duhovne poruke – Provincijska pisma i poslanice braći Ilirske kapucinske provincije od 1955. do 1958.”