POVIJEST

Kratečko je smješteno u Parku prirode Lonjsko Polje. Od 14 naselja unutar Parka, Župi sv. Roka pripadaju tri: Kratečko, Mužilovčica i Čigoč. Župa je osnovana 1790. godine odvojivši se od župe sv. Marije Magdalene u Sunji. U središtu mjesta na mjestu starije drvene crkve sv. Roka, 1875. sazidana je nova župna crkva na feudu obitelji Keglević o njezinom trošku. To je građevina izduženoga pravocrtnog tlocrta s poligonalnom apsidom. Na sredini dužine crkve su dvije bočne kapele, što je neobično u odnosu na ostale crkve na tom području. Pored sjeverne kapele nalazi se zvonik s bočnim ulazom. Pročelja su raščlanjena kontraforima.

Župni upravitelj Tomislav Kolar rekao je da se 1945. izgubio svaki trag župnoj spomenici, zbog čega nije poznato više detalja o povijesti župe i crkve. U banjolučkom potresu 1969. crkva je teško stradala te su popucali svod i lukovi. Kako je župa mala, zbog nedostatka sredstava ta se oštećenja nikada nisu temeljito sanirala, već samo prikrila.

U župi se nalazi i kapela sv. Jurja u Mužilovčici. Župa trenutno broji dvjestotinjak vjernika.

KULTURNA BAŠTINA

Sva tri mjesta u sastavu župe zaštićena su kao povijesne seoske cjeline. U Kratečkom je očuvana tradicijska organizacija izduženih parcela u odnosu na rijeku i središte mjesta te vrijedni primjeri tradicijske arhitekture. Pedesetak drvenih kuća, uglavnom katnica, zabatno orijentiranih prema ulici s kultiviranim površinama čine vrlo vrijedan ruralni ambijent visoke prostorne i estetske razine.

U središtu mjesta nalazi se crkva s grobljem i župna kuća koji su zasebno zaštićeni kao kulturna dobra.

Crkva je ostala netaknuta od vremena gradnje. Unutrašnjost je svođena i cijela oslikana. Svodovi su plave boje ukrašeni zvijezdama. Na prozorima su vitraži s prikazima svetaca i anđela. Sačuvane su i izvorne podne pločice te vrijedna oprema iz vremena gradnje, među ostalim klasicistički oltari s drvenim kipovima svetaca. Na glavnom oltaru su kipovi sv. Roka, sv. Petra, sv. Pavla i anđela. Sve to unutrašnjost čini slikovitom i lijepom. Na samom pročelju su dva otvora za prozore te dvije niše s prikazima sv. Marije i sv. Josipa. Vanjski zidovi su ukrašeni pilastrima.

TRENUTNO STANJE I OBNOVA

Voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić rekla je da je crkva prije potresa bila spremna za obnovu. Župni upravitelj Kolar rekao je da su se u potresu ponovno otvorile velike pukotine iz banjolučkog potresa te su nastale nove. Zbog narušene statike crkva nije sigurna te se ne koristi. Zbog toga se u župi trenutno ne održavaju mise.

Bit će potrebno poduzeti ozbiljne konstrukcijske zahvate da bi se crkva sačuvala i obnovila.

Župna kuća je trošna i zapuštena jer, kako župnik župom upravlja iz Prelošćice, u njoj nitko ne živi, te je i njoj potrebna obnova.

IZVORI

• župni upravitelj Tomislav Kolar, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 29. siječnja 2021.
• voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 25. siječnja 2021.
• Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
• https://registar.kulturnadobra.hr/, 28. siječnja 2021.

unutrašnjost crkve sv. Roka u Kratečkom 1973. (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

unutrašnjost crkve sv. Roka u Kratečkom prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Roka poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Roka poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Roka poslije potresa 2020.

kapela sv. Jurja u Mužilovčici (Goran Šafarek/Facebook)