Znamo koliko se proces njegove učinkovite provedbe, također u svjetlu pandemije, pokazao složenim i neizvjesnim, napomenuo je kardinal. Počeli smo proces prijelaza na razvojni model bez tehnologija i ponašanja koji utječu na emisiju stakleničkih plinova. No, glavno je pitanje koliko će taj proces tranzicije biti brz i može li se pratiti vremenski raspored koji diktira znanost. Sveta Stolica se nada da će COP26 ponovno potvrditi ključnu važnost multilateralizma i akcije, također s obzirom na tzv. nedržavne aktere. S obzirom na dosadašnji spori napredak, Konferencija u Glasgowu će se pokazati vrlo važnom, jer će mjeriti i potaknuti kolektivnu volju i razinu ambicija pojedinih država, rekao je kardinal Parolin.

Prethodna konferencija u Madridu zaključena je pozivom na ambicioznije napore. Za kardinala Parolina to predstavlja jedan „kulturni izazov“. Naime, odgovori na pandemiju i klimatske promjene prilika su za ispunjenje nade koju papa Franjo izražava u enciklici Laudato Si’, u kojoj spominje kako, dok je postindustrijsko razdoblje bilo neodgovorno razdoblje u povijesti čovječanstva, čovječanstvo 21. stoljeća ima priliku da ga se pamti po tome kako se velikodušno nosilo sa zahtjevnim odgovornostima. To, dakle, predstavlja „kulturni izazov“ u promicanju općega dobra i promjeni svjetonazora koji će u središtu svakoga djelovanja stavljati ljudsko dostojanstvo, kazao je kardinal Parolin.

Pojave poput pandemije i klimatskih promjena su uvelike pokazale potrebu za promjenom smjera, na koju poziva Papa. Ta promjena smjera temelji se na svijesti da moramo surađivati da bismo osnažili savez ljudi i okoliša, s posebnom brigom usmjerenom prema najranjivijim skupinama, naglasio je.

Govoreći o cjelovitoj ekologiji na koju Papa poziva u kontekstu nadolazeće konferencije kardinal Parolin je istaknuo kako je do sada postalo očito kako su međusobno povezane propast okoliša i društva. Mir, pravda i očuvanje ne mogu se gledati pojedinačno, kako ne bismo opet pali u redukcionizam. Važno je stoga da COP26 pruži jasan kolektivni odgovor. Ne samo u promicanju napora za ublažavanje i prilagođavanje klimatskih promjena, već i u pomaganju najranjivijim zemljama kako bi se suočile s gubicima i štetama koje su već prouzročile klimatske promjene, istaknuo je kardinal.

Jedini način za djelotvorno provođenje načela Pariškog sporazuma vidi u usvajanju stava usmjerenog prema međuovisnosti i dijeljenju, u prelasku iz „kulture odbacivanja“ u „kulturu skrbi“, kako je bilo istaknuto u zajedničkom apelu koji je papa Franjo potpisao 4. listopada zajedno s vjerskim vođama i znanstvenicima.

Najnoviji podaci raznih međunarodnih znanstvenih agencija nisu ohrabrujući glede napora međunarodne zajednice u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, upozorio je državni tajnik. To pokazuje na poteškoće u promjeni smjera, o kojima govori papa Franjo, ali još jasnije pokazuje njezinu hitnost. Imamo sredstva i resurse za tu promjenu smjera; čini se da još nedostaje jasna politička volja. Takva „obavezna promjena smjera“ o kojoj je govorio Papa, mora uključiti sve. Mladi su prvi prepoznali kako se nitko ne smije suzdržavati ili propustiti savjesno se obvezati pred tim velikim izazovom.

Zaključivši riječima iz zajedničkoga apela “da smo naslijedili vrt te da ne smijemo svojoj djeci ostaviti pustinju”, kardinal Parolin istaknuo je da COP26 predstavlja važnu prigodu za konkretnu afirmaciju kako to namjeravaju postići.