Kriza koja proizlazi iz brzoga uništavanja naših šuma, posebno onih tropskih, nije samo okolišna, nego i društvena i, ponajviše, etička – upozorio je Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin, govoreći jučer, 23. rujna, u Ujedinjenim narodima u New Yorku, na sastanku održanom na visokoj razini, a posvećenom zaštiti tropskih šuma u svrhu promicanja multilateralnih hitnih i trajnih akcija.

Čuvati i odgajati poradi odgovornosti

Svi uočavamo koliko su šume važne za cijeli svijet, kao i za budućnost čovječanstva – primijetio je kardinal. One su najpouzdaniji obnovljivi izvor na svijetu, i bitne su za cjeloviti ljudski razvoj. Ali, u vrijeme sve veće urbanizacije, njihova se nezamjenjiva važnost često podcjenjuje. Zbog toga je – prema kardinalovim riječima – bitno odgojiti ljude kako ne bi šume smatrali jednostavno bogatstvom koje valja iskoristiti, nego svetištem koje treba njegovati i stalno obnavljati. Zadaća zaštite sve je hitnija zbog brzoga uništavanja šumā, uz gubitak vrstā i životne ravnoteže, koji bi mogli promijeniti cijeli ekosustav – upozorio je kardinal.

Uništavanje šumā izaziva velike patnje

Velike patnje proizlaze iz apsurdnoga uništavanja šumā, a najveću cijenu za to – napomenuo je kardinal – plaćaju oni koji ovise o tim šumama zbog njihova doma, života, kulturnih tradicija i društvenih struktura. Stoga, briga o našem zajedničkom domu i o našoj braći i sestrama u tom domu, trebaju ići zajedno. Potrebna nam je ‘integralna ekologija’, uravnotežujući odgovorno iskorištavanje šumā za gospodarski i društveni razvoj, s njihovom zaštitom i očuvanjem u svrhu dobra svih koji ovise o njima, i vode brigu o njima, kao i o dobru čovječanstva i budućih naraštaja. Zbog toga je kardinal preporučio da se odluke o boljem upravljanju našim šumama donose uz puno i izrazito sudjelovanje onih čija su prava i vrijednosti najviše pogođeni.

Budućnost domorodačkih naroda zanima cijelo čovječanstvo

Kardinal Parolin je potom podsjetio da za dva tjedna, točnije 6. listopada, u Vatikanu započinje sinoda biskupā iz cijeloga svijeta o Amazoniji, koja će biti usredotočena uglavnom na crkvene i pastoralne izazove tog područja, uz posebnu pozornost prema domorodačkim narodima koji tamo žive, te prema ljudskim, ekološkim, društvenim i gospodarskim pitanjima koja utječu na to područje, a odnose se na čitavo čovječanstvo. Tako se i više drugih važnih ekosustava, kao što je, primjerice, bazen rijeke Kongo, ili tropske šume na jugoistoku Azije, te druge nacionalne šume i zelene površine, suočavaju s velikim prijetnjama.

Zaštita okoliša i društvena pravednost

Kako je istaknuo papa Franjo tijekom nedavnoga pohoda Madagaskaru, zemlji koja je od 2001. godine izgubila 21% svojih šuma, ne može biti pravoga ekološkog pristupa, ni konkretnoga djelovanja u zaštiti okoliša, bez društvene pravednosti koja jamči pravo na zajedničko odredište zemljinih bogatstava, odnosno sadašnje, ali i buduće naraštaje.

Cjeloviti pristup protiv siromaštva i isključenosti

Moramo bez odgađanja zahtijevati cjeloviti i multilateralni pristup koji će suzbijati siromaštvo i vratiti dostojanstvo isključenima, te istodobno zaštititi tropske šume, taj dragocjeni, prijeko potrebni dar koji je u opasnosti – potaknuo je na kraju kardinal Parolin.