Mi, ne samo katolici, nego i svi pripadnici drugih vjerskih zajednica, želimo rasti u svojoj vjeri, a jedan od najvažnijih pokazatelja vjere je bratstvo, napomenuo je kardinal. Ako kažeš da si vjernik i da pripadaš nekoj religiji, ali ne rasteš u bratstvu, mogao bi potaknuti veliko pitanje o tome jesi li doista vjernik ili samo pripadaš nekoj religiji, ali nisi religiozan. Isto tako, dodao je kardinal, plod bratstva je suosjećanje. Ako kažeš da si moj brat ili sestra, ali to ne pokazuješ suosjećajnim ponašanjem, tvoji bi postupci mogli izazvati veliku sumnju u tvoje izjave.

Nadbiskup Jakarte se potom prisjetio kako je tijekom posjeta Indoneziji papa Franjo svaku od tri riječi iz mota razvio u različitim kontekstima. Primjerice, 4. rujna, tijekom susreta s vlastima, predstavnicima civilnoga društva i diplomatskog zbora, održanoga u Predsjedničkoj palači, Papa je govorio o bratstvu, o odnosima među vjernicima različitih religija i o Pancasili, odnosno o pet stožera na kojima se temelji nacija: o vjeri u Boga, pravednom i uljudnom čovječanstvu, jedinstvu, demokraciji vođenoj mudrošću te socijalnoj pravednosti. Isto je učinio i na susretu s crkvenom zajednicom održanom u katedrali posvećenoj Gospi od Uznesenja u Jakarti, održavši, kako je rekao kardinal, poseban govor.

Značenje Zajedničke deklaracije Istiqlal

Kardinal Suharyo Hardjoatmodjo potom se osvrnuo na Zajedničku deklaraciju Istiqlal 2024. – Promicati vjerski sklad za dobrobit čovječanstva, koju su u četvrtak 5. rujna, tijekom međureligijskoga susreta u džamiji Istiqlal u glavnom indonezijskom gradu, potpisali papa Franjo i veliki imam Nasaruddin Umar. Dokument su također potpisali svi čelnici šest glavnih religija u zemlji. Štoviše, sedam, uzimajući u obzir lokalnu vjeru, objasnio je kardinal te dodao kako smatra da je važno poznavati povijest džamije.

Smještena je u središtu Jakarte, točno preko puta katoličke katedrale, a projektirao ju je 1954. kršćanski arhitekt Friedrich Silaban. Njezin je cilj istaknuti filozofsko načelo jedinstva u različitosti, drago naciji, Bhinneka Tunggal Ika, koje je također upisano u indonezijski grb, kao i želju za zemljom u kojoj sve religije koegzistiraju u miru i slozi.

Zajedno smo, istaknuo je kardinal, i želim reći upravo jedan pokraj drugoga kako bismo simbolizirali naš ideal: graditi i živjeti u slozi. Nije mi slučajno, dodao je, nakon potpisivanja dokumenta veliki imam rekao da se moramo sastati i zajedno razgovarati o tome što bi se od sada moglo učiniti kako „Zajednička deklaracija” ne bi ostala običan komad papira, nego kako bi označila početak raznih zajedničkih akcija različitih vjerskih zajednica prisutnih u Indoneziji. Dokument nije samo teorija, nego i praksa, i nadamo se da njegovo potpisivanje može osnažiti naš način zajedničkoga hoda prema budućnosti, istaknuo je kardinal.

Na kraju, osvrćući se na plodove koji bi mogli proizići iz posjeta pape Franje toj azijskoj zemlji, nadbiskup Jakarte ponovno je istaknuo svoju nadu. Rastimo u vjeri, rastimo u bratstvu, rastimo u suosjećanju. Mislim da sve će to vrlo lako razumjeti ne samo katolici, nego i svi Indonežani i svi koji pripadaju nekoj vjerskoj zajednici, rekao je na kraju kardinal Suharyo Hardjoatmodjo, a izvijestio je Vatican News u petak 6. rujna.