Fra Stipe se, polazeći od slike i njenog teološkog značenja, osvrnuo na pitanje autorstva te pomoću povijesnih dokumenata argumentirao da se radi o djelu Blaža Jurjeva. Spomenuo je njegovu oporuka, koja je 28. travnja 1448. napisana u Zadru, a u kojoj se, u dijelu koji se odnosi na franjevce i zadarsku crkvu sv. Frane, ističe da toj crkvi ostavlja sav svoj rad koji je uložio isti oporučitelj u jednu palu za tu crkvu.

Predavač je, između ostaloga, iznio i novo tumačenje oporuka dviju žena iz 1479. i 1487., sačuvanih u Državnom arhivu u Zadru, u kojima se spominje Kapela i slika Svete Marije od Milosti u crkvi sv. Frane. Pogrešno protumačeni podaci iz tih oporuka doveli su do zaključka da je slika za vrijeme njihova nastajanja bila u izradi, pa je atribuirana različitim venecijanskim slikarima u skladu s vremenom izrade dokumenata, poručio je fra Stipe.

Istaknuo je da je Blaž Jurjev, koji je slikarstvo učio u Veneciji, sliku Gospe od Milosti oporučno ostavio franjevcima te je ona nakon njegove smrti nedovršena postavljena na oltar. Zahvaljujući ostavštinama dviju žena ona je naknadno „ukrašavana“, dodao je predavač. Argumente za autorstvo Blaža Jurjeva, uz njegovu oporuku i tumačenje oporuka žena, fra Stipe je potkrijepio slikarovim sakralnim opusom i detaljima koji su svojstveni tom umjetniku.

Uz zainteresirane, na predavanju su bili čuvar svetišta i župnik Župe sv. Šime u Zadru don Damir Šehić, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Tomislav Šanko te ostala braća iz zadarskog samostana. Poslije predavanja zainteresirani su mogli vidjeti sliku koja se nalazi u sakristiji zadarske crkve.

Inače, na slici Gospe od Milosti, Blažena Djevica Marija predočena je kao „Marija kraljica“ (Maria Regina), „Kraljica neba“ (Regina Caeli) i „Kraljica anđela“ (Regina Angelorum). Prema fra Stipi, slika zaslužuje epitet najteološkije umjetničke slike na južnoslavenskim prostorima, objavljeno je na mrežnoj stranici Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.