Nakon što je mons. Puljić na Peristilu blagoslovio maslinove grančice i vjernički puk, euharistijsko slavlje nastavljeno je u katedrali.

Podsjećajući u uvodnom dijelu homilije nazočne vjernike na povijest vrata splitske prvostolnice, koje je izradio Andrija Buvina, a blagoslovio splitski nadbiskup Bernard 1214. godine, mons. Puljić je poručio da se Nedjelju Muke Gospodnje može promatrati i kao ulazna vrata Velikog tjedna koja na sebi sadrže četiri velika reljefa.

„U lijevom gornjem kutu tog portala čitamo riječi starozavjetnog proroka Izaije i njegovu treću pjesmu o sluzi Jahvinom. Tu je Mesija prikazan kao Učitelj i Tješitelj: ‚Gospodin mi dade jezik vješt da znam riječju krijepiti umorne.‘ Ali, tu je Mesija oslikan i kao dobar Učenik koji ‚svako jutro sluša šta to Gospodin određuje: Gospodin Bog mi uho otvori, ja se ne protivih niti uzmicah… Leđa podmetnuh onima što me udarahu.‘ Slušajući Oca nebeskog Mesija je za naše spasenje iznio križ na Golgotu, da na njemu umre”, poručio je nadbiskup Puljić.

Dodao je da je u izmučenom Mesiji bilo teško prepoznati Božje lice. „Ipak, Izaija zaključuje kako je Gospodin bio trajno blizu Mesiji-patniku: ‚Gospodin Bog mi pomaže, zato se posramiti neću.‘ Tako, ipak u tami pogrda, muke, prijezira i umiranja, tinja i rudi zora uskrsnuća.“

Osvrćući se na psalam 22 (8 – 9. 17 – 18a. 19 – 20. 23 – 24), mons. Puljić je kazao da „na lijevom donjem portalu ‚ulaznih vrata u Veliki tjedan‘ čitamo i slušamo da je psalmist još konkretniji i slikovitiji nego Izaija“. Rekavši da vjernici slušajući to izvješće razmišljaju o Mesiji koji pati i umire, apostolski upravitelj je poručio da se trebaju prisjetiti i svih Kristovih sljedbenika koji su osuđivani samo zbog toga što su Njegovi. „Mislimo i na silno mnoštvo neznatnih i nezapaženih svjedoka u tvornicama, školama, bolnicama i trgovinama kojima se još uvijek ‚podruguju, razvlače usne i mašu glavom‘ samo zato što vjeruju Kristu patniku, mole se i dolaze na svete sakramente“, dodao je.

Govoreći o gornjem desnom dijelu portala, mons. Puljić je naglasio da Pavao u hvalospjevu iz Poslanice Filipljanima (2, 6 – 11) kaže da je „Sin Božji krenuo s vrha neba, do dna zemlje. Iz krila Očeva i društva Životvorca u zagrljaj smrti, a to je zastrašujuće poniženje. Pavao zato tumači kako je upravo to razlog zbog kojeg ga je ‚Bog uzvisio i dao mu ime nad svakim imenom…‘“

„A onda, u desnom donjem kutu portala nalazimo Matejev prikaz drame Isusovog žrtvovanja. I to u nekoliko slika i činova: Zavjera u Jeruzalemu i Posljednja večera; Judina izdaja i prodaja Učitelja za 30 srebrnjaka; Isus u Getsemanskom vrtu i pred Velikim vijećem; Pilatova uloga u prosudbi između Isusa i Barabe; Petrovo nijekanje da pozna Isusa, te Isusovo razapinjanje i pogreb“, nastavio je predslavitelj. Dodao je da je svaka od spomenutih slika prikladna za razmatranje u Velikom tjednu.

Kazao je i da Isusove riječi: „Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio?“ diraju u srce jer su to riječi napuštenog Mesije koji s križa vapije i moli. Dodavši da te riječi u slušateljima izazivaju brojna i neshvatljiva pitanja, mons. Puljić je istaknuo da danas ne žele biti: Juda koji Isusa prodaje za mizerne škude, lažni svjedok, Petar koji se pravi da Isusa ne poznaje te svjetina koja viče „raspni ga, raspni“.

„Danas bismo htjeli raskajana srca i ponizna duha naći se u društvu satnika koji svjedoči da je ‚raspeti Krist doista Sin Božji!‘ O Bože, pomozi našoj nevjeri!“, zaključio je mons. Puljić.

Misu su suslavili generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan Velić, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić, katedralni župnik don Ante Mateljan, don Đuliano Trdić, don Tomislav Kutleša i don Marko Ćubelić. Posluživao je đakon Ivan Mamić. Pjevanje je predvodio katedralni zbor pod ravnanjem maestra don Šime Marovića.

Nakon euharistijskoga slavlja, izlaganjem Presvetoga Oltarskog Sakramenta započeto je 40-satno klanjanje. Klanjanje u početku Velikoga tjedna je drevni običaj koji se svake godine održava u župama Splitsko-makarske nadbiskupije, a u katedrali je po tradiciji trodnevno. Izravni prijenos mise bio je na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije.