Sve vjernike je na početku slavlja pozdravio biskup Palić, spomenuvši kako se na ovom mjestu od 16. stoljeća okuplja vjernički puk ovoga kraja i moli zagovor i pomoć Blažene Djevice Marije.
“Iako je kalendarski ovaj blagdan u nedjelju 31. svibnja, budući da je u tu nedjelju svetkovina Duhova, mi taj blagdan slavimo danas. Kao što je Marija došla u pohod Elizabeti, tako smo i mi danas došli u pohod svojoj Nebeskoj majci, moleći od nje pomoć i zagovor”, rekao je biskup Palić. Pozvao je sve nazočne da na Dan državnosti u svoje molitve uključe i domovinu Hrvatsku i osobito mole za njezin mir, slogu i napredak.

Na Marijin i državni blagdan molimo zagovor Bl. Djevice Marije za našu Domovinu

Homiliju je biskup Palić započeo mislima o slavlju Dana državnosti.
“Danas u Hrvatskoj slavimo Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća. Znakovito je da smo upravo danas na domovinski blagdan ovdje ispred Marijinog lika. U marijanskom svetištu u Remetama kraj Zagreba nalazi se Marijin lik koji nosi naziv: Fidelissima Advocata Croatiae – najvjernija odvjetnica Hrvatske. Danas na Marijin blagdan i na državni blagdan želimo moliti zagovor Bl. Djevice Marije za našu Domovinu, za one koji nas vode, za naš narod, da nam Gospodin, po Marijinom zagovoru, udijeli milost da budemo čestiti, odgovorni i pošteni građani svoje Domovine”, kazao je biskup Palić.

Podsjećajući na inauguracijski govor američkog predsjednika Johna F. Kennedyja i na njegove riječi:
“Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju”, biskup Palić je vjernike pozvao da prva  molitvena nakana na ovom slavlju bude da ne gledamo samo vlastitu korist, vlastiti interes u životu, nego na dobro svojih bližnjih, sumještana, sugrađana, sunarodnjaka i svih građana naše Domovine.

Tumačeći evanđeoski ulomak o susretu Blažene Djevice Marije i Elizabete, biskup je rekao:
“Ovaj Marijin mjesec svibanj zaključujemo razmišljanjem o služenju: iako je zabrinuta zbog svoje situacije, Marija, koja nosi Boga pod svojim srcem, nalazi vremena za posjet rođakinji Elizabeti. Susret između ove dvije žene je eksplozija radosti, potvrda svih očekivanja Izraela. Božji dolazak, Božje utjelovljenje nije više neka daleka priča, neispunjeno obećanje, nego postaje stvarnost. Marija i Elizabeta vide u naborima povijesti neizmjernu Božju volju, veliku želju za Božjim spasenjem. Marijin hvalospjev „Veliča“, koji Crkva svakoga dana moli u Časoslovu, otkrivamo zapravo kao pjesmu Božjeg djelovanja, Božje prisutnosti u našoj povijesti. Velike stvari Bog čini u Mariji, ali i u nama”, naglasio je biskup Palić.

Marija morala začeti Isusa prvo u vjeri, a zatim u tijelu

Govoreći o Marijinoj vjeri, biskup je spomenuo misli sv. Augustina da je Marija morala začeti Isusa prvo u vjeri, a zatim u tijelu. Marija je u vjeri dala Bogu mjesto u svome životu, zato je Bog u Isusu iz Nazareta našao mjesto i pod njezinim srcem.

Biskup Palić je pozvao sve vjernike da budu radosni i veseli, a ne ojađeni evangelizatori (papa Franjo).

“Molimo zagovor bl. Djevice Marije i sv. Elizabete za radost i utjehu u svakidašnjem svjedočenju našega kršćanstva. Molimo i za snagu da u svijetu u kojemu živimo budemo ljudi radosti, ljudi ispunjeni ljubavlju, ljudi revnosti, strpljivi i postojani. I nadasve zahvalni i ponizni – kako bismo i mi poput Marije jednom zaslužili trajnu radost u zajedništvu Oca, Sina i Duha Svetoga”, zaključio je svoju homiliju biskup Palić.

Na kraju euharistijskoga slavlja biskupu i nazočnim svećenicima i vjernicima zahvalio je katedralni župnik don Toni Plenković, a svi nazočni su otpjevali hrvatsku himnu.

Gospina crkva u Zaraću kraj Hvara izgrađena je u 16. stoljeću. Predaja kaže da je 1576. g., kad je u Hvaru harala kuga, neki pastir na mjestu kasnije crkve pronašao malu Gospinu sliku i ponio je kući, ali se slika opet našla na mjestu pronalaska. Kasniji zapis kaže da se na blagdan Gospe od zdravlja 1629. skupilo u Zaraću mnoštvo svijeta s otoka Hvara, a razlog je bio pohod vezan uz dobivanje potpunog oprosta. Kad je 1762. g. veliki povodanj srušio staru crkvu, Gospina slika je spašena iz ruševina i prenesena u katedralu, a potom je sagrađena nova crkva i slika svečano vraćena. Osim blagdana Pohoda Blažene Djevice Marije (31. svibnja), u ovoj crkvi se slavi i blagdan Gospe od zdravlja kao hodočasnički blagdan Grabljana, Brušana, Hvarana.