Okupljene je pozdravio predsjednik DHK prof. Đuro Vidmarović podsjetivši na važnost života i djela hrvatskog pjesnika i pastoralnog djelatnika u Švicarskoj fra Lucijana Kordića, kojemu je u spomen nagrada i utemeljena.

Na književni natječaj za nagradu „Fra Lucijan Kordić“ koja se svake četiri godine dodjeljuje za djelo koje tematski, na bilo koji način obrađuje život Hrvata koji žive izvan domovine, pristiglo je dvadeset knjiga napisanih u razdoblju od 2014. do 2018. godine. Sve knjige pristigle na ovaj natječaj su vrlo zanimljive i razvidno je da Hrvati izvan Hrvatske pišu kvalitetna djela. Povjerenstvo u sastavu Šimun Šito Ćorić, Đuro Vidmarović i Željka Lovrenčić donijelo je odluku da se nagrada dodijeli Adolfu Polegubiću za četveroknjižje.
Razloge ove odluku obrazložila je dr. Željka Lovrenčić koja je naglasila, kako se radi o iznimno kvalitetnoj poeziji, a uzeta je u obzir i značajna uloga Adolfa Polegubića u očuvanju hrvatske riječi i identiteta u Njemačkoj koji se istaknuo kao teolog, novinar, glavni urednik glasila hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj „Živa zajednica“ te dakako, kao pjesnik. „Adolf Polegubić pjesmama objavljenim u ove četiri zbirke potvrđuje da je zreo pjesnik istančanih osjetila i osjećaja, da vješto barata jezikom i njegovim strukturama te da je više nego uspješna poveznica između domovinske i iseljene Hrvatske“, istaknula je Željka Lovrenčić u obrazloženju nagrade.
Nagradu je Adolfu Polegubiću predao predsjednik DHK Đuro Vidmarović, a potom je nekoliko zahvalnih riječi uputio dobitnik nagrade Polegubić.

Na poseban način zahvalio je utemeljiteljima nagrade „Fra Lucijan Kordić“ – Društvu hrvatskih književnika i ZIRAL – Zajednici izdanja „Ranjeni labud“ iz Mostara, te naglasio kako je „bremenit put svakog Hrvata, koji je iz ovih ili onih razloga napustio, ili napušta Domovinu, a još je bremenitiji za književnika, koji sve to doživljava na svoj način, što je za svoga života svjedočio i hrvatski pjesnik i pastoralni djelatnik u Švicarskoj fra Lucijan Kordić. No, svaka životna situacija može biti i kreativna, darovana za propitkivanje vlastita puta i vlastita razloga izbivanja. Na tragu toga nastale su ove moje nove četiri zbirke pjesama, a rekao bih i najveći dio moga, kako književnog, tako i ukupnog opusa. Veseli me da domovinska književna i kulturna javnost vrednuje hrvatsko izvandomovinsko književno stvaralaštvo, jer se radi o zajedničkoj nam hrvatskoj kulturnoj i duhovnoj baštini utkanoj u cjelovito biće hrvatskog naroda u Domovini i inozemstvu“.
Polegubić se na taj način priključuje dosadašnjim dobitnicima ove nagrade koja od 1996. povezuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku Julienne Eden Bušić (1996.), Nikoli Benčiću (2000.), Dragi Šaravanji (2006.), Tomislavu Žigmanovu (2010.) i Malkici Dugeč (2014.).
Izbor iz poezije Adolfa Polegubića krasnoslovila je dramska umjetnica Dunja Sepić.
Adolf Polegubić je pjesnik, pastoralni teolog i novinar. Rođen je 25. lipnja 1962. godine u Šibeniku. Osnovnu i srednju školu završio je u Banjevcima i Stankovcima, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofiju i teologiju u Makarskoj i u Zagrebu. Doktorski rad na njemačkom jeziku naslovljen „Laici u Crkvi i društvu u Hrvatskoj od 1900. – Njihova duhovnost, crkvena i društvena pozicija i njihove institucije na temelju prosudbe Drugoga vatikanskog sabora“ obranio je 1997. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču i postigao akademski stupanj doktora teologije. Više je godina radio kao novinar u Glasu koncila. Od 2002. godine glavni je urednik mjesečnog lista katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj „Živa zajednica“, koji od rujna 1978. izlazi u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni. Pjesme je objavljivao u brojnim listovima i časopisima te nastupio na nizu tribina poezije u Hrvatskoj i Njemačkoj. Objavio je dvadeset knjiga – desetak zbirki poezije na hrvatskom i jednu na njemačkom jeziku te više knjiga iz područja pastoralne teologije, novinarstva i humora na njemačkom jeziku. Radovi su mu uvršteni u mnoge pjesničke antologije. Član je Društva hrvatskih književnika. Bavi se i fotografijom.