mr. sc. Iris Gović Penić

Mobing je sve češća pojava u društvu te, kako ističe sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Iris Gović Penić, naziva se još i „epidemijom suvremenog doba”. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku 2011., 87 posto radnika je izjavilo kako je doživjelo neki oblik mobinga. Kako kaže Gović Penić, na razini Europske unije po državi članici zlostavljanje na radu zastupljeno je u omjeru od pet do deset posto.

mr. sc. Andreja Kostelić Martić

Mobing ugrožava dostojanstvo, integritet, ugled i čast radnika, a kako se ono može manifestirati objasnila je psihoterapeutkinja Andreja Kostelić Martić.

„Učinjeno je s namjerom da se osobu stavi u neku bespomoćnu situaciju gdje se ne može braniti. Cilj je da se toj osobi nanese mentalna, psihosomatska i socijalna patnja i krajnji je cilj je da je se izbaci iz radne sredine. Postoji velik broj načina na koji se može nekoga mobizirati. Od toga da se onemogućava komuniciranje osobe na radnom mjestu, više se ne uvažavaju njene ideje, projekti, socijalno se izolira, ne da joj se nijedan radni zadatak – znači, napad na kvalitetu rada, ili joj se daje velik broj zadataka s kratkim rokovima. Namjerno se izaziva stres, diže anksioznost, kako bi osoba napravila neku grešku pa ju se onda može lako isključiti iz sredine. Tu su i napadi na njenu reputaciju, napad na privatnom planu, sve do narušavanja zdravlja. Primjerice, osobu s alergijom se namjerno šalje u skladište puno prašine”.

Blaženka Rogan, predsjednica udruge „Mobing Stop”, ističe kako je riječ o namjernom činu. „Ne napada se u tim slučajevima nešto što žrtva je ili nije učinila, napada se njena osobnost, nju kao osobu”.

predsjednica udruge “Mobing Stop“ Blaženka Rogan

A kada je riječ o sudskoj praksi, sutkinja Gović Penić poručila je kako o raširenosti pojave svjedoči sve veći broj sudskih sporova u kojima radnici traže zaštitu.

„U praksi je i sve više onih sporova u kojima radnici uspijevaju dobiti sudsku zaštitu. Kao sudac radnog prava pružam sudsku zaštitu radnicima u radnom sporu u kojem traže zaštitu od zlostavljača. Ono može biti sam poslodavac, ali mogu biti i treće osobe. Može se odviti na horizontalnoj razini, dakle između kolega, ili na vertikalnoj od nadređenih prema podređenima. Važno je pravno istaknuti kako mi sudsku zaštitu pružamo kroz zaštitu dostojanstva. Dostojanstvo je univerzalna kategorija svakog čovjeka, pa tako i radnika. Prema tome svatko se može pozivom na ustavnu kategoriju prava na zaštitu dostojanstva pozvati u sudskom sporu i zatražiti sudsku zaštitu”.

Za radne sporove je važan i Zakon o radu, gdje su propisane obveze poslodavca po pitanju zaštite dostojanstva radnika. Ono je povezano sa zabranjenim temeljima diskriminacije koji se moraju utvrditi kao uzrok ponašanja ako radnik zatraži zaštitu. Teret dokazivanja u slučaju pozivanja na Zakon o radu je tada na poslodavcu, poručuje Gović Penić.

U praksi je ipak često da je zlostavljač nadređena osoba te je teško radnicima uopće pokrenuti spor smatra Rogan. Ističe kako mobing ne može proći neviđeno te da je poželjno da osoba koja smatra da je žrtva mobinga vodi zapis takvih situacija i prikuplja dokaze. Uz to, Kostelić Martić poručuje kako u odnosu prema zlostavljaču, prije poduzimanja sudskih postupaka, moguće je i razmatrati je li može pomoći neki kolega, ili pak otići zatražiti pomoć u odjel za ljudske resurse. No, u svakom slučaju, potrebno je pravovremeno reagirati, poručuje gošće.

Ipak, Gović Penić smatra da smo se kao društvo počeli više baviti pitanjem mobinga zadnjih desetak godina. „Danas možete pronaći raznorazne primjere gdje su donesene konkretne sudske odluke u korist radnika” zaključuje.