Biskup Mrzljak: Božić je susret s Bogom i događaj kada se Bog daruje čovjeku, to je izvor i početak svakoga Caritasa
Biskup Josip Mrzljak. Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb (IKA)
Na treću nedjelju došašća koja se obilježava kao Nedjelja Caritasa 15. prosinca svečanu misu u 10 sati u crkvi Svetih Filipa i Jakova u Vukovaru predvodio je predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak.
Na misi su koncelebrirali fra Slavko Milić, fra Josip Poleto, fra Matija Marijić i fra Ivica Jagodić, gvardijan franjevačkog samostana u Vukovaru, a prijenos mise Prvog programa Hrvatske televizije i Prvog programa Hrvatskoga radija preuzeo je te emitirao i Hrvatski katolički radio.
Na početku slavlja fra Ivica je pozdravio sve prisutne, posebice mons. Josipa Mrzljaka, biskupa u miru, kao predsjednika Hrvatskoga Caritasa. Izrazio je radost što predvodi euharistijsko slavlje na Nedjelju Caritasa te također što slavi svoj zlatni jubilej misništva upravo u Vukovaru gdje je rođen 19. siječnja 1944.
Fra Ivica Jagodić napomenuo je kako je jedno od mnogih važnih poslanja biskupa Mrzljaka Caritas. „Donositi ljubav malenima i siromašnima, donositi darove jer je potrebno nahraniti mnoštvo. To je izvorna evanđeoska zapovijed i izvorni stav ucjepljen u Vaš život“, uputio je fra Jagodić mons. Mrzljaku pozivajući ga na predvođenje euharistijskog slavlja.
Na početku homilije mons. Mrzljak naveo je da treća nedjelja došašća poziva na radost te se zapitao što je uzrok te radosti? „U našem običnom životu radujemo se susretu s dragim osobama. Očekujemo radosni susret s nekim koga poznajemo i koga volimo“, rekao je biskup te nastavio: „No, tko je Isus da se s njim želimo susresti? Poznajemo li ga zapravo?“
Osvrnuvši se na čitanje iz Matejeva evanđelja koje glasi „Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?“ (Mt 11, 3) biskup Mrzljak je istaknuo da se to pitanje postavlja kroz cijelu povijest Crkve.
„Ljudi se pitaju je li Isus Krist rješenje, spasitelj, mir, dobrota, ljubav? Je li on Put kojim trebamo ići ili da čekamo nekog drugog? Ljudi su često puta u napasti čekati nekog drugog. Kao da ih ovaj dolazak na neki način sablažnjava. Isus kaže: Možda ćete se sablazniti nada mnom. Zaista, ta sablazan se događa već u Betlehemu. Kada je trebalo prepoznati u djetetu Isusu Boga. Dijete u štalici, zar je to Bog? Isus koji oprašta grijehe, koji kaže ljubite neprijatelje, zar je to Bog? Ljudi su rekli: Ne možemo mi to, idemo tražiti neke druge“, rekao je biskup istaknuvši da su se u 20 stoljeća postojanja Crkve pojavljivali mnogi ljudi koji su odabrali neki drugi, lakši put od Isusa.
Tijekom ne tako davnih totalitarnih sustava mnogi ljudi su sebe predstavljali kao ispravan put, a počinili su najveća zla u povijesti čovječanstva.
Zar je potrebno ovdje u Vukovaru naglašavati što se sve događalo i za vrijeme Drugog svjetskog rata i za vrijeme Domovinskoga rata? Kada su se događala zla u ovome gradu, kada je Crkva bila razorena i kada ga se htjelo uništiti, tada se išlo tim nekim drugim putem. Odbacilo se onoga koji je rekao da je On Ljubav i Istina.“
Upozorio je biskup da je Kristov put ispravan, ali težak te pozvao neka se kao katolici ne damo zaslijepiti jarkim umjetnim svjetlima krivoga puta, već da dopustimo neka nas prosvijetli pravo božićno svjetlo kako bismo prepoznali Boga koji nam dolazi.
„Gdje smo mi u svemu tome? Jesmo li mi oni koji ćemo se pokloniti poput Marije, Josipa i pastira ili smo oni koji će poput Heroda razmišljati kako On dolazi da bi ugrozio naš svijet? Isus nije došao da bi svijet podčinio sebi, već da bi nam služio, da bi bio s nama i da bi nam pokazao kako živjeti“, rekao je biskup Mrzljak.
Bog nam je darovao slobodnu volju i prepoznati svojom slobodnom voljom Isusa kao onoga koji spašava i koji dolazi k nama, naglasio je biskup, to je razlog naše radosti u ovo vrijeme iščekivanja.
„To je uzrok naše radosti i našega veselja, ali i naše karitativne djelatnosti kada želimo prepoznati ljude kao međusobnu braću i sestre. Kada želimo biti zajedno i provoditi ono što je Isus govorio o tome kakvi trebamo biti. To je ljubav, poštenje, istina, tolerancija, prihvaćanje svakoga čovjeka i pomaganje onima kojima je najpotrebnije.“