Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Caritasa Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić, a propovijedao je predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak.

U koncelebraciji su bili ravnatelj Caritasa Bosne i Hercegovine mons. Tomo Knežević, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan don Ante Komadina, ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije mons. Miljenko Aničić, dekan Kreševskoga dekanata fra Stipan Radić te župnik župe Gromiljak Ilija Karlović.

Pozdravne riječi na početku su uputili domaći župnik Karlović te kardinal Puljić koji je potaknuo „neka duh solidarnosti zavlada u Katoličkoj Crkvi u BiH i Hrvatskoj i neka istinski složna braća grade sretniju budućnost, duhom vjere i snagom kršćanske ljubavi“.

Biskup Mrzljak u propovijedi je istaknuo kako se Treća korizmena nedjelja sve više prepoznaje kao dan zajedništva u hrvatskom katoličkom narodu.

„Živimo u Hrvatskoj i BiH, ali smo raspršeni po cijelom svijetu i upravo bismo željeli da ova Treća korizmena nedjelja bude poveznica koja će nas ujediniti u molitvenom duhovnom zajedništvu“, rekao je mons. Mrzljak.

Biskup se osvrnuo i na iseljavanja, rekavši: „Ističem kako živimo u Hrvatskoj i BiH, ali neke statistike govore kako nas možda i više ima u inozemstvu. Nažalost, i u ovo naše vrijeme često sa žalošću gledamo mnoge odlaske iz domovine za eventualno boljim životom. Migracije su činjenice u ljudskoj povijesti. Mogli bismo nabrojati mnoštvo razloga zbog kojih ljudi iz jednog kraja idu u drugi, iz jedne zemlje u drugu. Možda su razlozi ekonomski, politički, društveni“.

Osvrnuvši se na korizmeno vrijeme, biskup Mrzljak istaknuo je kako „u tom vremenu promatramo veliku migraciju koja se dogodila kad je Bog pozvao izabrani izraelski narod iz egipatskog ropstva. On ih poziva da idu iz ropstva u slobodu Božje djece“. Biskup je pojasnio da je to putovanje „o kojemu bismo mi trebali uvijek razmišljati, jer naš život i nije ništa drugo nego jedno putovanje“.

„Pozvani smo oslobađati se zla i grijeha i ići nekim novim putem i zato u korizmenom vremenu malo više razmišljanja posvećujemo upravo tom našem životnom putovanju gdje god se nalazimo. Htjeli bismo se osloboditi zla, živjeti u miru, htjeli bismo život bez nasilja, bez ratova, bez mržnje, htjeli bismo život u ljubavi, u slozi, počevši od vlastite obitelji do cijelog svijeta. Pitamo kako se osloboditi zla i grijeha. Mogu li ljudi donijeti zakone, propise, međunarodne dogovore kako uspostaviti mir i jednakost među ljudima? Čini nam se, gledajući iskustvo života, da je to nemoguće“, primijetio je biskup, istaknuvši da je ljudima kao lijek za oslobađanje od grijeha Bog dao post, molitvu i djela ljubavi.

Osvrnuvši se na djela ljubavi, mons. Mrzljak istaknuo je da ljubav nije samo prazna riječ, ona mora biti djelotvorna i to se ovaj dan želi posebno istaknuti. „To je zapravo Caritas. To je taj organizirani Caritas. Djela ljubavi čovjek može činiti samostalno prema bližnjemu, ali Caritas može biti i organiziran kao što i mi želimo da bude organizirani Caritas u našim župnim zajednicama, biskupijama i u cijelom svijetu. Svijet je danas jedno globalno selo i kada znamo za nevolje onih koji su u potrebi, želimo im organizirano pomoći. To je smisao i ovog Tjedna solidarnosti, da nastojimo djelotvorno pomoći jedni drugima. A da bismo mogli pomagati, potrebno je međusobno se poznavati i čuti. Stoga je važno susretati se, što ovaj dan i činimo. Za sve to potrebna je Božja pomoć. Ne može čovjek sam svojim ljudskim snagama. Velika je opasnost kad čovjek misli da sve može sam. Ne može. Važno je pouzdanje staviti u Boga“, poručio je predsjednik Hrvatskog Caritasa.

Na kraju mise kardinal Puljić je uime Crkve i Caritasa u BiH zahvalio Crkvi u Hrvatskoj na čelu s predsjednikom Hrvatskog Caritasa biskupom Mrzljakom koji je, kako je istaknuo, „u svome mandatu istinski pokazao pastirsku ljubav i blizinu nama u BiH“. „Zahvaljujem Hrvatskom Caritasu na našoj zajedničkoj kršćanskoj povezanosti. Zahvaljujem svim dobročiniteljima koji su iskazali svoju solidarnost s nama i neka ne posustaju dobro činiti. Neka dobro pobjedi unatoč svih zlih silnica koje naviru. Neka dobro pobjedi u srcu, u našim obiteljima i u našim zajednicama“, istaknuo je kardinal Puljić.

Na misu su bili djelatnici svih Caritasa u Bosni i Hercegovini, predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu sa Žanom Ćorić, savjetnicom s posebnim statusom za pitanja Hrvata u BiH, predstavnici civilnog društva, predstavnici političkih, društvenih i kulturnih organizacija i ustanova te brojni vjernici od kojih su neki bili u narodnim nošnjama.

Misa na Gromiljaku kruna je Tjedna solidarnosti koju Crkva u Hrvatskoj, kroz akciju Hrvatskog Caritasa, već 13. godinu organizira i provodi u suradnji s Caritasom Bosne i Hercegovine. Cilj akcije je duhovno povezivanje Hrvata te prikupljanje pomoći najpotrebnijima i najugroženijima kroz projekte svih Caritasa u Bosni i Hercegovini: Caritasa Bosne i Hercegovine, Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan i Caritasa biskupije Banja Luka.

Tijekom ovogodišnje akcije, od 18. do 24. ožujka, u župnim zajednicama diljem Hrvatske, pod geslom „Budite složni i živite u miru“ (2 Kor 13,11), zajedno se moli i daruje pomoć najpotrebnijima u Bosni i Hercegovini.

Prikupljeni milodari i drugi darovi tijekom Treće korizmene nedjelje u župnim zajednicama u Hrvatskoj bit će namijenjeni kao potpora Crkvi i ljudima u Bosni i Hercegovini preko projekata Caritasa u BiH: za hospicij za stare, nemoćne i umiruće, rehabilitaciju djece s posebnim potrebama, kućnu njegu starih i nemoćnih, pučke kuhinje, katoličke vrtiće, rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama, ali i strukturama i ustanovama Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini koje te projekte omogućuju i provode.

I nad/biskupi Biskupske konferencije BiH, na svome 65. redovitom zasjedanju u Sarajevu 4. i 5. studenoga 2015. g., odlučili su da ta nedjelja bude Nedjelja solidarnosti i za Bosnu i Hercegovinu uz prikupljanje kolekte solidarnosti. I na taj način se pokazuje i ostvaruje konkretno karitativno zajedništvo Crkve u Hrvata.