Zaštita osobe i njezinih prava ne može ostati samo želja, nego treba postati stvarnost, istaknuo je Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin u izlaganju pripremljenom za međunarodnu konferenciju održanoj na Papinskom sveučilištu Gregoriania  povodom 70. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima, usvojene 10. prosinca 1948. godine, i 25. obljetnice Bečke deklaracije i Programa djelovanja Ujedinjenih naroda iz lipnja 1993. godine. U predavanju koje je na konferenciji pročitao nadbiskup Christophe Zakhia El-Kassis, apostolski nuncij u Pakistanu, kardinal je istaknuo da je ljudska osoba neposredna svrha i krajnji cilj svakog djelovanja ustanova, uprava i zakonodavnih postupaka.

To je jasno ako shvatimo značenje Deklaracije iz 1948. godine, koja nije „katalog prava“ nego izraz težnji iz kojih proizlazi prednost slobode pred ugnjetavanjem, jednakost osobe unatoč različitosti rase, spola, jezika, religije ili mišljenja, kao i pravo na školovanje, zdravstvenu skrb, dostupnu hranu i cjeloviti razvoj. U tome smislu Sveta Stolica govori o ljudskim pravima u međunarodnim prilikama, zahtijevajući djelovanje kako bi se zajamčila budućnost dostojna čovjeka.

Kardinal Parolin nije propustio osvrnuti se na krajnje slučajeve kojima svjedočimo u današnjem vremenu kao, primjerice, kada se ljudski život prestaje smatrati vrijednošću i svodi ga se jednostavno na pravo koje se tumači ovisno o trenutku, težnjama i posebnim ideologijama; ili pak – primijetio je kardinal – kada smo svjedoci vjerske nesnošljivosti zbog koje se i dalje nižu novi mučenici zbog vjere; ili kada se, u slučajevima oružanih sukoba, na civilima primjenjuju nehumane metode. Papinska diplomacija stoga smatra bitnim dijalog o vrijednostima. Kardinal Parolin je, osim toga, predložio i opširno razmatranje i konzultacije o ljudskim pravima unutar same Crkve.

Na novo se kršenje dostojanstva ljudi, uz koje se vežu i „stare rane“ koje se danas ponovno pojavljuju, kao što je ropstvo i trgovina ljudima, osvrnuo i kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, pročelnik Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja koje je bilo suorganizator skupa. Kardinal je, naime, u razgovoru za Vatican News podsjetio na riječi pape Franje iz poruke koju je uputio povodom spomenute konferencije, a u kojoj je istaknuo da ljudska prava proizlaze iz činjenice da smo stvoreni na sliku i priliku Božju. Braća imaju jednaka prava; nema brata koji ima veća prava od drugoga. Kada se neko pravo jednoga brata promiče, a drugoga brata ne, padamo u teškoće, rekao je kardinal Turkson te potaknuo na jednaka prava za sve ljude.

S kardinalom se složio i isusovac Jacquineau Azetsop, dekan Fakulteta društvenih znanosti Papinskoga sveučilišta Gregoriana. Stanje je ljudskih prava i dalje slabo, rekao je za Vatican News. U suvremenom svijetu ima mnogo interesa, a zbog toga trpe najmanji, najslabiji, čija se prava krše. Međutim, pitanje prava ne odnosi se na raspravu o zakonima, nego je to ponajviše antropološka rasprava. Ljudsko biće je ono koje može dati smisao, veću važnost promicanju i zaštiti prava, rekao je isusovac.

Na konferenciji se mnogo prostora posvetilo pravu na život, u skladu s cjelovitim pristupom razvoju osobe; zatim brizi o pastoralu u kaznionicama u svrhu promicanja ljudskih prava; suprotstavljanju različitim suvremenim oblicima ropstva; zauzimanju Crkve u borbi protiv nasilnoga nestajanja ljudi; te političkim pravima osobe u svrhu jačanja demokracije.