Novi broj „Brata Franje“
Novi broj „Brata Franje“
Uoči svetkovine svetoga Franje tradicionalno izlazi peti broj „Brata Franje“, lista franjevačkih zajednica. U uvodniku urednica Antica-Nada Ćepulić ističe kako je „svetkovina sv. Franje svetkovina 'uspjelog' ljudskog srca, srca koje se sasvim predalo Bogu da on od njega načini neiscrpivu riznicu svoje ljubavi, proključali izvor na kojem se i mi danas napajamo“. Stoga, sve članove franjevačke obitelji, ali i čitatelje lista potiče „dopustimo ovih dana sv. Franji da svojim riječima o Bogu prožme i naša srca“.
Fra Darko Tepert u rubrici „Evanđeoski savjeti u Bibliji“ piše o temi „Djevičanstvo i čistoća“, te naglašava kako u Svetom pismu nije lako naći tekstove koji bi govorili o čistoći ili djevičanstvu u smislu savjeta vjernicima. U Starom zavjetu upravo je plodnost i razmnožavanje zadatak koji Bog daje ljudima od samog početka. Novozavjetni tekstovi također su ispunjeni sviješću o važnosti potomstva i obiteljske plodnosti. Tek rijetki novozavjetni tekstovi govore o uzdržavanju od braka, a na prvom mjestu obično se spominju Isusove riječi koje se nalaze samo u Matejevu evanđelju.
U rubrici „franjevački mistici“ u ovome broju fra Bernardin Plantek piše o Janji Asiškoj i Heleni Enselmini. Nastavljajući niz o franjevačkom utjecaju na liturgiju, fra Daniel Patafta posebno ukazuje na Rimski misal i brevijar, te ističe kako je franjevačka marijanska duhovnost našla svoj izraz i u kultu što se odlikuje u molitvi brevijara. Fra Nikola Vukoja također nastavlja niz o križevnoj i pashalnoj dimenziji življenja sv. Franje s naglaskom na rane koje je primio na La Verni nakon dugog unutarnjeg hoda kojim se postupno suobličavao Kristu Gospodinu slijedeći njegove stope.
„Franjo Asiški, čovjek sa svojim karakterom i slabostima“ naslov je teksta fra Marinka Pejića koji zabilježenim primjerima ukazuje na Franjin karakter i slabosti. Novu crticu iz „Klarine baštine“ donosi s. M. Tarzicija Čičmak podsjećajući na prizor Franjina razvlaštenja pred biskupom, te naglašava kako je taj čin ostavio dubok trag na Klari koja to kasnije naziva „rasvjetljenjem“. Pred čitatelje se u ovome broju stavljaju dva uzora – bl. fra Serafin Glasnović Kodić (5. travnja 1893. – 11. svibnja 1947.) i službenica Božja Rosa Giovannetti (16. listopada 1896. – 30. siječnja 1929.).
Fra Augustin Kordić nastavlja niz o štovanju bl. Nikole Tavilića između I. i II. svjetskog rata donoseći podatke iz Lista Šibenske biskupije i samostanske kronike. Također ističe kako je štovanju bl. Nikole u Šibeniku pripomoglo širenje malog molitvenika toga blaženika „Vjenčić bl. Nikole Tavilića“, (Zagreb 1940.). Renato Matić potpisuje razmišljanje „Sv. Franjo – svevremenski znak vremena“, dok Stjepan Lice u rubrici „Življeno evanđelje“ potpisuje tekst „(Do)živjeti bratsko zajedništvo“. List donosi i osvrte na franjevačka događanja, od kojih valja istaknuti Treći europski kongres FRAMA-e i OFS-a u Litvi i Hod FRAMA-e prema Asizu, te znanstveni skup o proslavi 550 godina samostana na Glavotoku. Tu je i prilog o novopostavljenom kipu sv. Majke Terezije ispred trsatskoga svetišta, te o prvih 10 godina „Uličnih svjetiljki“. Na kraju list predstavlja i dvije knjige „Veliki petak 1945. – biskup Josip Maria Carević“ u kojoj Mirko Ivanjek piše o biskupu koji je bio i član Trećega franjevačkog reda, te knjigu „Franjevke u srednjovjekovnoj Hrvatskoj“ fra Petra Runje.