Vatikan: Kardinali iz cijeloga svijeta s Papom razmatraju „Praedicate Evangelium“

Tri su sastanka, a u utorak će se slaviti misa u bazilici sv. Petra s novim kardinalima.

Na sastanku sudjeluje nešto manje od 200-injak kardinala, od sveukupno 226 članova Kardinalskoga zbora. Riječ je o jednome od većih sastanaka Svetog Oca s Kardinalskom zborom. U gotovo deset godina pontifikata Jorgea Marija Bergoglia nije održan takav susret, a tako široko sudjelovanje bilo je tek prije osam godina kada je Papa sazvao dvostruku Sinodu o obitelji (2014.-15.), pozivajući oko 180 biskupa i kardinala.

Radni sastanci

Došavši u Rim iz svojih zemalja proteklih dana kako bi podržali dvadesetoricu novih kardinala na konzistoriju, kardinali će uz istočne patrijarhe i odgovorne u Državnome tajništvu imati tri radna sastanka. Zaključak će biti 30. kolovoza misom u bazilici sv. Petra s novim kardinalima, koje Papa nije mogao jučer slaviti radi pastoralnoga posjeta L’Aquili.

Sudionicima je – kako su sami izvijestili – proteklih tjedana poslan dnevni red kako bi se naznačile teme i pitanja o različitim aspektima koji se odnose na apostolsku konstituciju „Praedicate Evangelium“. O tome će raspravljati danas i sutra ujutro u jezičnim skupinama, a zatim će imati priliku za raspravu na plenarnoj sjednici.

Sveti Otac sastanak je najavio na molitvi Anđeoskog pozdravljenja 29. svibnja, kada je najavio i imenovanje novih kardinala.

Novosti i upute Praedicate Evangelium

Dokument je objavljen 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, a stupio je na snagu 5. lipnja, na svetkovinu Duhova.

Tekst sadrži i sistematizira mnoge reforme koje je Papa već proveo posljednjih godina, a koje je proučavalo i formuliralo Vijeće kardinala, koje je papa Franjo uspostavio početkom svoga pontifikata.

Konstitucija također uvodi neke novine, počevši od objedinjavanja i promjene naziva raznih dikasterija. Iznad svega, međutim, „Praedicate Evangelium“ – kao što samo ime kaže – daje Rimskoj kuriji više misionarsku strukturu kako bi ona sve više bila u službi mjesne Crkve i evangelizacije.

Upravo je to jedan od glavnih aspekata apostolske konstitucije, ključ za čitanje reforme, ali i globalni smjer Crkve ovoga vremena. Iako je usmjeren na promjene u strukturi Dikasterija i ureda, „Praedicate Evangelium“ „širi“ granice Kurije stvarajući izravnu vezu s Biskupskim konferencijama i raznim biskupijama na pet kontinenata.

Most između Kurije i biskupija

S novom konstitucijom sada postoji prostor za slušanje i dijalog između Kurije i mjesnih Crkvi, primijetio je novi kardinal Leonardo Steiner, nadbiskup Manausa, u brazilskoj Amazoniji, za Vatican News na konferenciji u Tiskovnom uredu Svete Stolice nekoliko sati prije konzistorija. „Sada više ne dolazimo u Rim reći što smo učinili, sada dolazimo učiti, ali Kurija zna učiti i na drugačiji način. Bolje se vidi tko je u službi Svetog Oca, u službi biskupa, a to je nada da budemo više bratska Crkva u kojoj se osluškuje kulturna raznolikost, gdje se kulturna raznolikost živi i pretpostavlja”, rekao je kardinal Steiner.

Crkva na hodočašću

Mnogo je pitanja o kojima treba razmišljati, istaknuo je novi kardinal Arthur Roche, prefekt Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata: suradnja između Kurije i biskupija, prisutnost laika u odgovornim ulogama, „misionarski duh“ i „obraćenje Crkve“. Konkretno, posljednja su dva „vrlo važna elementa“, rekao je engleski kardinal. „’Praedicate Evangelium’ nije samo nešto za reformu kurije, ono je također za odnose između svih biskupskih konferencija i Svete Stolice. Poslanje i obraćenje uključuju sve u gotovo sinodalni proces. Možemo reći da smo Crkva na hodočašću”.

Produbiti poznanstva

Današnji i sutrašnji susret također će biti način da kardinali – od kojih neki dolaze iz vrlo udaljenih mjesta – koji čine Kardinalski zbor mogu produbiti svoja poznanstva.

Univerzalna vizija koja je oduvijek karakterizirala odabire pape Franje za konzistorij, uvodeći zemlje koje nikada u svojoj povijesti nisu vidjele kardinala (od Tonge do Bruneja, od Mongolije do Haitija, od Bangladeša do Laosa do Lesota), vidljiva je u činjenici da je Zbor sada sastavljen od „udaljenijih“ članova, kako zbog kulturnog porijekla i pastoralne osjetljivosti, tako i zbog zemljopisnog položaja koji otežava često posjećivanje ili prisustvovanje sastancima u Rimu.

Sastanak s Papom će stoga postati i prostor za dijalog i „ljudsko“ produbljivanje, kako je naglasio nadbiskup u miru Cartagene, kolumbijski kardinal Jorge Enrique Jiménez Carvajal: „Konzistorij i susret s Papom pomažu nam da se svi pomalo upoznamo od, da se osvijestimo i pripremimo za budućnost”.