„Jedna od nosivih tema uskrsnog vremena je o Isusu, dobrom pastiru na četvrtu vazmenu nedjelju koja je i Svjetski dan molitve za duhovna zvanja. S pravom zovemo Isusa dobrim pastirom jer je svojom mukom, smrću i uskrsnućem ostvario svoje pastirsko poslanje i postao pravi pastir. Krist je svoju vezu sa stadom krvlju zapečatio i nitko nema pravo dovoditi u pitanje njegovo pastirsko služenje. Pastir ne smije usvajati stavove najamnika, nego poput Krista, dobroga pastira, biti do kraja posvećen i spreman darovati život za povjereno stado. Samo takvim nesebičnim stavom oni postaju istinski, vjerodostojni pastiri“, rekao je mons. Puljić. Potaknuo je na molitvu Isusu da daruje Crkvi svetih i zauzetih pastira koji će poput Isusa, dobroga pastira, služiti Božjem puku oduševljeno, uvjerljivo, dragovoljno i nesebično, „ne samo na razini izvanjske dinamičnosti i aktivnosti, već osobite ljubavi i zauzimanja za vječno spasenje ljudi“. 

Krist je u Crkvi izabrao i postavio pastire i odredio da pođu po svem svijetu i svima propovijedaju evanđelje. „Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se. Tko ne uzvjeruje, osudit će se!“ (Mk 16,16). „Dakle, služba Kristovih pastira je služiti ljudima i pripremiti ih za vječni život. Sličnu ulogu služenja u civilnom životu imaju predsjednici sabora i države, premijeri, ministri, župani, gradonačelnici. Oni su snagom povjerenja građana, Ustava i zakona pozvani u raznim institucijama izvršiti svoje poslanje. Vjernici u tom vidu imaju ‘brzinu više’, onu vjerničku, koja ih obvezuje biti još više odani i vjerni poslanju koje su primili“, rekao je mons. Puljić. Podsjetio je na katekizamski odgovor kako smo na ovom svijetu da Boga upoznamo, ljubimo ga iznad svega, da mu svim srcem i dušom služimo i tako u nebo dođemo. 

„Ovdje na zemlji nema trajnog boravka. Putnici smo i prolaznici na ovom svijetu. Nakon Adamovog pada, Otac nebeski odlučio je poslati svoga Sina, Isusa Krista, da nas spasi i otkupi. On je prije povratka na nebo utemeljio Crkvu, ustanovio euharistiju i sveti Red, poslao Duha Svetoga, kako bi ostao s nama do svršetka svijeta. U Ivanovom evanđelju predstavio se kao ‘Pastir dobri koji život svoj polaže za ovce svoje’“, rekao je nadbiskup. Podsjetio je kako je Petar u svojoj pouskrsnoj propovijedi hrabro i neustrašivo tumačio židovskim starješinama da je Isusa Krista kojega su oni razapeli, Bog uskrisio od mrtvih; da je Isus kamen zaglavni i da se samo pod njegovim imenom možemo spasiti.

„Dok u crkvenom ustroju upravitelje i poglavare koji služe zajednici nazivamo pastirima, u civilnom životu to su predsjednici, ministri, župani, gradonačelnici, načelnici. Svi oni, na crkvenom i na društvenom polju, obični su ljudi, skloni ljudskoj slabosti i grijehu. Potrebno im je, stoga, pomagati da budu na razini povjerenog zadatka i poslanja, uključiti ih u naše osobne i zajedničke molitve. Upravo onako kako to uvijek radi papa Franjo koji se preporuča u naše molitve, kako bi mogao izvršiti službu Petrovog nasljednika“, rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da nas „samo jedan pastir, Isus Krist, nikada neće sablazniti ni iznevjeriti. Svi drugi koji su u službi ljudi, u crkvenom i u civilnom području, slabi su jer su ranjeni posljedicama Istočnog grijeha. No, Kristovom krvlju su otkupljeni, pa mogu biti bolji i dobra djela činiti“, poručio je mons. Puljić. 

„Da bi duhovni i svjetovni službenici našeg naroda mogli časno i odgovorno izvršiti povjerene dužnosti, valja im pomagati našom ljudskom potporom i molitvom. Isus je za života svoje slušatelje i apostole poticao, pozivao i obvezivao da se ne umaraju „tražiti, moliti i kucati“. Kako težak udarac dožive vjernici kad čuju da je njihov župnik napustio svoje zvanje, iznevjerio svoje poslanje i sablaznio one kojima je poslan da ih predvodi. Slično dožive ljudi i u svjetovnom okruženju kad otkriju da je njihov kandidat podupirao korupciju zbog osobne materijalne koristi“, upozorio je nadbiskup. Rekavši da takvo postupanje treba „kritizirati, suzbijati i iskorijeniti“, mons. Puljić je poručio da su „vjernici pozvani javno i bez straha zastupati i u djelo provoditi kršćanske stavove i vrijednosti u duhu socijalnog nauka Crkve“, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.