„Sa svojih 623 godine sveučilišnog hoda, Zadar se ubraja u red starijih sveučilišnih gradova Europe, nakon Bologne (1088.), Pariza (1160.), Cambridgea (1209.) i Salamanke (1225.). To zaista budi opravdani ponos i odgovornost pred sadašnjošću i budućnošću. Ponosni smo što smo kao mali narod u polifoniji europske kulture i europskih učilišta nazočni već više od šest stoljeća. To budi i zahvalnost Katoličkoj Crkvi i njenim vizionarima koji su se na vrijeme uključili u proces školstva, obrazovanja, znanstvenog istraživanja i prijenosa stečenog znanja. Nije otkriće ili novost reći da je kršćanstvo upravo po školstvu preporodilo Europu, pa je ovaj kontinent postao orijentir svijeta te je stoljećima prednjačio u znanosti i kulturi. To se moglo dogoditi jer su znanost i vjera, tehnika i etika, odgoj, umjetnost i kultura umješno i uspješno surađivali“, rekao je nadbiskup Puljić u obraćanju sudionicima 17. Dies academicusa.

Zadarsko sveučilište ima najdužu sveučilišnu tradiciju na hrvatskim prostorima jer je ono nasljednik Generalnog dominikanskog filozofsko – teološkog učilišta u Zadru osnovanog  1396. g. „Sveučilište u Zadru zasnovano je na tradiciji crkvenog školstva koje se u Zadru spominje od 10. st., zatim na tradiciji dominikanske visoke škole koja je osnovana u lipnju 1396. g. i nazvana je Studium Generale, kasnije Universitatis Iadertina. Više od šest stoljeća duga tradicija toga Sveučilišta svrstava grad Zadar među najstarije sveučilišne gradove, ne samo Hrvatske nego i Europe“ istaknula je u govoru Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. Današnje društvo i vrijeme počiva na ljudskom kapitalu ali i na potrebi oblikovanja jasnih vrijednosnih i identitetskih uporišta, rekla je Bedeković, složivši se sa svim govornicima kako se Zadarsko sveučilište oslanja na svoje mediteransko ishodište, snažno nacionalno identitetsko uporište, međunarodnu orijentaciju i visoke etičke standarde.

Nadbiskup Puljić podsjetio je da su u grbu Zadarskog sveučilišta upisana dva godišta, 1396. i 2002. To upućuje na utemeljenje Generalnog dominikanskog filozofsko – teološkog učilišta u Zadru 1396. g. te na njegovu obnovu 25. ožujka 2002., datum koji je i uzet za proslavu Dana Sveučilišta.

I sam znanstveni djelatnik – naime, mons. dr. Puljić je redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti od 1995. g. – jedan je od trinaest Hrvata, članova te Akademije koja okuplja više od šezdeset nobelovaca, stotine najuglednijih svjetskih znanstvenika, umjetnika i istraživača, bio je član Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu (1993.-1995.) i član Savjeta Sveučilišta u Dubrovniku (2005.-2009.), nadbiskup Puljić sa sudionicima je podijelio i izraz osobne sklonosti znanstvenom radu.

„Uz povijesne, želim spomenuti i osobnu činjenicu koja me povezuje s institucijom Sveučilišta. I ja sam četvrtinu svoga života i rada proveo u sveučilišnom okruženju. Stoga, s vama cijenjeni profesori, znanstvenici, učitelji i odgojitelji, osjećam se kod vas doma. I čast mi je što smo kolege u istom polju rada, istraživanja, predavanja i proučavanja svjetovnih i pitanja iz duhovnog područja. Osobito me s vama veže usađena zajednička strast i nagon traganja za istinom o čovjeku i svijetu. A ona je, kako je lijepo rekao sv. Ivan Pavao II. u Bologni, „vlastita ljudskoj naravi i vodi nas k dobru. A dobrota polučuje istinu“. Neka Zadarsko sveučilište bude i ostane čuvarom takve osjetljivosti za istinom i dobrotom. Čestitam Dan Sveučilišta uz iskrene i dobre želje da se članovi ove visoke i časne institucije ne umore činiti dobro i neumorno tragati za istinom o čovjeku i svijetu“, poručio je nadbiskup Puljić.

Predsjednica Grabar Kitarović rekla je: „Ponosni smo iznimno na činjenicu da je Generalno filozofsko – teološko učilište dominikanskog reda kao prvo hrvatsko visoko učilište osnovano 1396. g. u Zadru. Ta sjajna tradicija obrazovanja, jedna od najstarijih u Europi, utkana je ne samo u suvremeno Zadarsko sveučilište, nego i u cjelokupan nacionalni identitet, povijest našeg obrazovanja i kulture. Akademsku zajednicu smatram jednom od najvažnijih društvenih snaga za intenzivnije uključivanje Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja“.

Predsjednica je istaknula da potencijal u uspjesima hrvatskih studenata ulijeva nadu u budućnost. „U Sveučilištu vidim i važnog dionika u obnovi dijaloga na političkoj i ukupnoj društvenoj sceni. Našem društvu u cjelini nedostaje dijaloga i razumijevanja, razgovora u kojem se snaga mjeri argumentima i znanjem. Stoga upravo Sveučilište vidim pokretačem i dionikom oblikovanja kulture dijaloga kao konstruktivnijeg društvenog ozračja“, istaknula je Kitarović. Poručila je da razvoj donosi blagostanje, „stoga ulaganje u razvoj obrazovanja nije trošak nego ulaganje koje donosi višestruku dobit“. „Važno je odgajati mlade ljude kao samopouzdane stručnjake. To je samopouzdanje koje se temelji na znanju i kritičkom razmišljanju s jasnom spoznajom koliko ih njihovo društvo treba, uvažava i poštuje. Očekujem da se sveučilišna zajednica još intenzivnije uključi u društvene promjene, ne samo u obrazovnu reformu, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim razvojnim procesima“, potaknula je hrvatska predsjednica, istaknuvši da će nas „akademska zajednica uvijek podsjećati na povijest iz koje možemo učiti i sjetiti se pozitivnih primjera. Upravo je Zadar jedan od takvih primjera jer se kao i mnogi naši gradovi, kroz stoljeća, mijenjao u raznim političkim prilikama. Naučiti povijest jednog grada ne čini skup godina, već skup sadržaja koje će mladi shvatiti kao vrijednosti života koje su oblikovale Zadar od antike do danas, tko ga je i zašto osvajao i razarao u davnoj i nedavnoj povijesti te kako se on ponovno podizao i gradio. Zato želimo stvoriti obrazovni okvir koji će mladima omogućiti razumijevanje sadašnjeg političkog, socijalnog i gospodarskog trenutka, kretanja i pojava, kako anomalije u društvu koje nas vuku unazad kao živi pijesak, koje moramo prevladati, tako još više sve ono vrijedno na čemu možemo graditi budućnost“, poručila je predsjednica Kitarović.  Poželjevši uspješan rad, zahvalila je „svima koji su na tom putu spremni dati svoj entuzijazam i trud u duhu suradnje, dijaloga i svih pozitivnih vrijednosti koje nam pruža sveučilišna zajednica“.

Sveučilište u Zadru je moderno integrirano sveučilište koje sa svojih više od 6000 studenata čini „grad u gradu“. Ima 27 sveučilišnih odjela, 598 zaposlenika i četiri znanstveno – istraživačka centra. Među velikih budućim inicijativama je i projekt izgradnje Sveučilišnog kampusa. Bez obzira na diskontinuitete izazvane političkim obratima, Sveučilište svoje korijene dokumentirano bilježi iz 1396. g., a u promociji te činjenice veliki doprinos dao je i prof. dr. Stjepan Krasić, crkveni povjesničar i akademik, dominikanac koji je također sudjelovao na proslavi, nositelj počasnog doktorata Sveučilišta u Zadru.

Godine 1955. g. donesen je Zakon o osnivanju Filozofskog fakulteta u Zadru, 1998. g. na sastanku u Domu Zadarske županije pokrenuta je inicijativa o osnivanju Sveučilišta u Zadru. Županijska skupština je 2001. g. podržavala osnivanje Sveučilišta, a 2003. Sveučilište u Zadru pod takvim nazivom formalno je počelo s radom.

Uz donošenje Zakona o Filozofskom fakultetu 1955. g. „u to vrijeme o Filozofskom fakultetu u Zadru govorilo se kao o snažnoj hrvatskoj komponenti razvoja visokog obrazovanja na ovim prostorima“, rekla je prof. Bedeković. Možda je baš ta činjenica dodatno potaknula prvog hrvatskog predsjednika da ostavi svoj znanstveni trag upravo na Zadarskom sveučilištu kojega je Filozofski fakultet bio prethodnica. Naime, upravo je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1965. g. povijest doktorirao prvi predsjednik RH Franjo Tuđman.

Prof. dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i predsjednica Rektorskog zbora RH, istaknula je da je moguće pozicioniranje i uspješno ostvarenje „male zemlje, malog naroda, malog jezika i malog sveučilišta među velikima u europskoj polifoniji“. „Svod europskog neba nije rezerviran samo za velike zemlje! Imamo i mi svoje jedinstvenosti! Ne treba ih izmišljati, to su bogati i raznoliki zemljopisni položaj i kultura. Ne primjećivati vlastito nebo, a drugi ga hoće iznajmiti!?“ Rekla je da se Danom Sveučilišta slave njihova ostvarenja i postignuća i potvrdila ih navodeći brojne konkretne projekte.

„Naši uvidi pokazuju da su napredna ona društva koja uvažavaju sveučilišta i akademske institucije različitih profila koje će na društvene i gospodarske promjene odgovarati vlastitim strateškim smjernicama i tako doprinositi razvoju svoje zemlje i Europe. Znanost nas čini internacionalnima, jer granice znanosti nadilaze države. Ali, ne okrećemo leđa vrijednosnom sustavu, nacionalnoj baštini i kulturi, jer smo savladali povijesnu lekciju iz mitova skrivenih u društvene plašteve. Sveučilište smo koje na obrazovanje ne gleda kao na uslugu, nego kao na javno dobro i djelatnost kojoj je poučavanje i poziv, a poziv je dodana vrijednost obrazovanju. Sveučilište smo koje se ne prpoši u elitizmu, njegujemo kulturu ravne hijerarhije a svoje uspjehe dijelimo sa stotinu partnerskih institucija u lokalnom, nacionalnom i međunarodnom okruženju. Sveučilište smo koje se natječe u prijateljstvu.

Ne dopuštamo devalvaciju vlastitih kvalifikacija čije vrijednosti desetljećima svjedoče druge zemlje koje ‘otimaju’ naš kadar“, poručila je dr. Vican. Istaknula je da su uporište Zadarskog sveučilišta društveno – humanistički korijeni i stabilan razvoj tehničkih, prirodnih, biomedicinskih i interdisciplinarnih područja znanosti. Rektorica je zahvalila nadbiskupu Puljiću „što ih srdačno slijedi u svakom koraku njihovog razvitka i na posuđenom prostoru“.

Svi su sudionici pohvalili sve veću prisutnost Zadarskog sveučilišta u hrvatskom i europskom znanstvenom visokoobrazovnom prostoru. Kao moderno međunarodno sveučilište prostor je kreativnog stvaranja i transfera novih znanja i tehnologija, ujedno u službi očuvanja i nacionalnog identiteta. Proslava Dana Sveučilišta počela je misnim slavljem u crkvi sv. Dimitrija u Zadru koju je predvodio nadbiskup Puljić. Na misi su sudjelovali članovi Rektorata, profesori i studenti, među kojima i svi sa Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.