Spomen-ploču otkrili suorganizatori Ivica Mihaljević i Anton Božičević. Prije blagoslova, mons. Pintarić je istaknuo da su Kurelčevi pisani radovi kršćanskog usmjerenja imali za cilj prosvjećenje kršćanskog puka. Napomenuo je kako su Kurelcu za njegov nacrt hrvatskog književnog jezika izvori, pored ostalih, bili i tadašnji molitvenici namijenjeni svećenstvu i vjernicima, koji su  se  osim na latinskom izdavali i na narodnim jezicima, ne samo za molitve Crkve, već i za molitve puka.

Mons. Pintarić je naglasio Kurelčev prijevod Stope Hristove, poznatog djela Tome Hammerkena „De imitatione Christi“. Autor djela u Hrvatskoj je poznatiji kao Toma Kempenac, a prevedeno djelo je poznato kao „Nasljeduj Krista“. Ono je do nedugo bilo najčitanije i najutjecajnije djelo u Europi s oko četiri tisuće izdanja i prijevoda, istaknuo je. Među ostalim,  istaknuo je Kurelčevu „krepost ustrajnosti, neobičnu jakost i veličinu duha, posebice na putu njegove misije buđenja svojeg naroda iz dubokog sna, usprkos tragedijama i velikim poteškoćama koje su ga pratile tijekom života. Na kraju je zatražio zagovor Gospe od Čudesa, koja stoljećima plodovima nebeske milosti jača svoj vjerni puk oštarski“.

Pokrovitelj otkrivanja spomen-ploče bio je Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).  Inicijativa za postavljanje spomen-ploče Franu Kurelcu krenula je od Baštinika Oštarija Ivice Mihaljevića, Antona Božičevića i Nikole Gračanina, koji su ovaj pothvat sproveli u cijelosti, od ideje, organizacije do prikupljanja novčanih sredstava.

Fran Kurelac (Bruvno, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.) hrvatski je jezikoslovac i književnik, preporoditelj, stilist, pisac proglasa, putopisac, prevoditelj, govornik, sakupljač jezičnog narodnog blaga, knjižničar, učitelj, akademik i domoljub.