Medijske djelatnike na početku susreta pozdravila je voditeljica Ureda za pastoral u medijima mr. Anita Treščec.

Medijska suradnica Ureda Ivana Šimunić predstavila je poruku Svetog Oca Franje uz ovogodišnji Svjetski dan sredstava društvene komunikacije pod nazivom „’Udovi smo jedni drugima’ (Ef 4, 25). Od social network communities do ljudskih zajednica“, u kojoj Papa govori o ulozi i značenju društvenih mreža u suvremenom društvu.

U središnjem dijelu susreta prof. dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti te potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu održao je predavanje “Prilike i prijetnje u virtualnoj zajednici”.

Dr. Kanižaj pojasnio je „da smo nekoliko zadnjih godina izloženi sve većem broju dezinformacija, manipulacija, elektroničkog nasilja i neprimjerenog govora u javnom prostoru“. Djeca i mladi svakodnevno se susreću s brojnim primjerima neprimjerenog sadržaja putem medija i društvenih mreža, a postojeći modeli medijskog odgoja ne mogu odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo u Hrvatskoj, rekao je predavač.
U predavanju su predstavljeni rezultati istraživanja koji pokazuju kako tek svako deseto dijete razgovara s bližnjima kada naiđe na uznemirujući sadržaj. Istodobno, prema EU Kids Online istraživanju, 80% roditelja djece u dobi od 9 do 17 godina smatra da bi u škole trebalo uvesti poseban predmet koji bi se bavio samo medijskim odgojem djece. Privatnost, sigurnost, povjerenje i vjerodostojnost medijskog sadržaja četiri su ključne teme koje na jedinstveni način povezuju sve dionike i pružaju prilike za posve novi model suradnje u našoj zajednici, rekao je dr. Kanižaj.

„U današnjem medijskom prostoru vrlo teško razlikujemo informaciju od dezinformacije. U tome bismo svi, zajedno s medijskim djelatnicima i profesionalcima općenito, trebali učiti kako prepoznati vjerodostojan medij te kako se snalaziti u tom kaosu u kojem nam se često čini da smo dio zajednice, a zapravo postajemo izolirani. Upravo je to naglašeno u Papinoj poruci za Dan medija. O tome ne učimo dovoljno u našem odgojno-obrazovnom sustavu, nemamo dovoljno informacija, znanja i vještina i svima nam je potrebna edukacija koja će donijeti plod“, kazao je dr. Kanižaj.

Govorio je i o tome kako se zaštititi, odnosno prepoznati loš sadržaj na internetu.
„Postoji istraživanje Eurobarometra koje pokazuje da smo mi u Hrvatskoj iznad svih drugih država u Europi kada se gleda koliko vjerujemo informacijama koje dobivamo kroz društvene mreže i video kanale. Taj podatak pokazuje da nismo prepoznali kvalitetu naših informativnih medija i da često idemo tražiti izvore informacija u virtualni svijet, a ne usmjeravamo se prema našim opće-informativnim medijima. Kako to raditi i zaštititi se? Tako da promislimo o izvoru informacija, da pokušamo utvrditi tko su glavni izvori koji se stavljaju u prvi plan te jesu li ti izvori vjerodostojni i možemo li ih provjeriti. Sve to možemo lakše kroz informativne medije nego kroz društvene mreže. Trebamo neprestano propitkivati upravo ta ključna pitanja jer ćemo tada puno lakše ocijeniti koji je sadržaj vjerodostojan“, poručuje prof. Kanižaj.
Edukacija mladih jedan je od važnijih stavaka kada se govori o medijskoj pismenosti. Upravo to ističe dr. Kanižaj.
„Kada gledamo analizu našeg odgojno-obrazovnog sustava, a pogotovo osnovnih škola, nemamo dovoljno kvalitetne modele medijskog obrazovanja premda roditelji danas pokazuju izrazito velik interes za medijskim odgojem. U srednjoj školi smo još i više podbacili jer nismo posvetili dovoljno pažnje poučavanju o medijskoj kulturi i medijskom odgoju. Danas zapravo vidimo plodove onoga što možemo vidjeti u virtualnom svijetu. Zato bi trebalo što prije započeti s medijskim odgojem, već od vrtića, a trebamo se baviti i s medijskim odgojem umirovljenika, kao skupinom koju smo zanemarili“, rekao je dr. Kanižaj.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak se u obraćanju novinarima pridružio poruci pape Franje „da nas slika globalne mreže sve zajedno može još više povezati, ali i razdvojiti“.
„Na nama je da pokažemo onu pravu sliku koju je Papa dao, a to je, kao što sveti Pavao kaže, da smo kao jedno tijelo. U našem tijelu svaki organ ima svoju zadaću s ciljem da nam bude dobro. Tako i mi, u društvu u kojem živimo, svaki od nas ima svoju zadaću. Želimo zaista biti kao jedno tijelo koje ide prema dobru“, kazao je varaždinski biskup.
Ako obitelj koristi internet da bi bila više povezana, da bi se potom susrela za stolom i pogledala u oči, tada je to resurs, napominje papa Franjo, a u tome je sažeta i srž ponašanja na društvenim mrežama u duhu kršćanstva.
„Zato se i govori o obitelji. Ne samo onoj užoj u kojoj živimo, već da se slika obitelji prenese na širu zajednicu i upravo to Papa želi pokazati. U obitelji mora biti sloge i zajedništva, te upravo to čini mrežu koja povezuje, obiteljski odnosi“, poručio je biskup Mrzljak.
Nakon predavanja bila je rasprava o predstavljenoj tematici.