Kako prenosi Vatican News, Papa je 4. svibnja, želeći iskazati svoju blizinu grkokatolicima u Ukrajini, pozvao u Rim njezine predstavnike na susret 5. i 6. srpnja. „Ukrajina već dugo proživljava tešku i delikatnu situaciju, više od pet godina ranjena je sukobom koji mnogi nazivaju „hibridom“ koji je sastavljen od ratnih djela u kojima se odgovorni prikrivaju; sukob u kojem najslabiji i najmanji plaćaju najvišu cijenu, sukob koji je otežan propagandnim neistinama i različitim vrstama manipulacija, također i pokušajem uključivanja vjerske dimenzije”, rekao je papa Franjo.

Taj susret, na kojem sudjeluju i pročelnici dikasterija Rimske kurije koji su odgovorni za te zemlje, dodatna je prilika za produbljivanje analize života i potreba Ukrajine kako bi se utvrdili načini na koji se Katolička Crkva, osobito Grkokatolička Crkva, može uvijek djelotvornije posvetiti propovijedanju evanđelja, pomoći onima koji trpe i promicanju mira, u dogovoru, koliko je to moguće, s Katoličkom Crkvom latinskog obreda, te drugim Crkvama i kršćanskim zajednicama.

Papa je svima izrazio blizinu, posebno onu u molitvi, tražeći Boga svake utjehe da utješi duše onih koji su zbog rata izgubili svoje drage, one koji su ranjeni u tijelu i duhu, one koji su morali napustiti svoje kuće i posao te se suočiti s opasnostima traženja humanije budućnosti negdje drugdje i daleko.

„Zahvaljujem vam na vašoj vjernosti Gospodinu i Petrovu Nasljedniku koja se često kroz povijest skupo plaćala i molim Gospodina da prati djela svih odgovornih političara kako ne bi tražili takozvano „partijsko dobro“, koje je uvijek na štetu drugoga, nego opće dobro i mir”, rekao je Sveti Otac.

„Pred složenim situacijama koje su prouzročene sukobima, Crkva je pozvana svjedočiti kršćansku nadu koja ne popušta pred obeshrabrenjem, a ne onu svjetovnu koja se oslanja na stvari koje su prolazne i često stvaraju podjele”, rekao je papa Franjo i istaknuo: „Kršćanska nada koja je hranjena Kristovim svjetlom daje da uskrsnuće i život zasja u najtamnijim noćima ovoga svijeta. Zato smatram da u teškim trenucima, još više nego u onima mira, vjernici trebaju dati prednost jedinstvu s Isusom, našom nadom”.

„Jedinstvo kršćana bit će još plodnije, u mjeri u kojoj će razumijevanje i povezanost između Svete Stolice i pojedinih mjesnih Crkvi biti stvarno. Točnije, koliko više bude razumijevanja i povezanosti biskupa s biskupom Rima. To sigurno ne smije dovesti do smanjenja svijesti o vlastitoj autentičnosti i izvornosti, već je oblikovati unutar našeg katoličkog, to jest univerzalnog identiteta. Kao univerzalan, u opasnosti je i može se istrošiti navezanostima na različite crkvene, nacionalne i političke posebnosti”, zaključio je Papa.