Čestitajući Dan državnosti puku, don Josip je rekao da je to spomen slavlje „neodvojivo od događaja prije 30 godina koje treba čuvati duboko u našoj nacionalnoj memoriji“. Upozorio je kako je ta obljetnica u hrvatskoj javnosti bila gotovo zanemarena, izazvala je zabune kojeg će se datuma održavati, što je kod ljudi unijelo nesnalaženje.

„Ne smijemo zaboraviti na prve slobodne parlamentarne izbore i na konstituiranje demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora. Ma kako se političkim odlukama mijenjali spomen dani, suvremena Hrvatska ne može se odvojiti od proljeća 1990. godine kada su hrvatski građani odbacili komunistički totalitarizam i u radosti počeli novo razdoblje svoje povijesti. Osim toga, ovih mjeseci, pogotovo posljednje godine, spominjemo se i 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Dok su druge, uglavnom zapadnoeuropske zemlje, po završetku toga rata mogle odahnuti od fašističkog i nacističkog totalitarizma, Hrvatska je uvedena u krug zemalja u kojoj je zavladao komunistički totalitarizam te je slobodu dočekala tek 1990. g.“ rekao je don Josip, podsjetivši da se u Hrvatskoj urušavanje komunističkog režima dogodilo sa zakašnjenjem od jedne godine, jer je u drugim europskim zemljama politički obrat prema demokraciji bio 1989.

„Prije 30 godina, hrvatski narod oslobodio se komunističkog totalitarizma. Događaji vezani uz pad Berlinskog zida i novi dah slobode krajem 1980.-ih i početkom 1990.-ih godina omogućili su rušenje komunističkog režima, jednog od tri velika zla 20. st., uz fašizam i nacizam, kojima su hrvatski narod i Europa bili pogođeni“ rekao je župnik Pinčić.

Događaji od prije 30 godina spomen su hrvatske slobode i s pravom se može vezati baš za 30. svibnja. „U tome nalazi svoje utemeljenje Dan državnosti, blagdan za našu hrvatsku domovinu. To je vrijeme ostavilo tragove, nove brazde i plodove, ali i svoje rane. Posljedice ostaju, slojevite su i raznolike. Ostaci ideoloških sukoba koje su posijale i siju ideologije zla održavaju se i obnavljaju, a temelje hrvatske države nagrizaju raznim sredstvima. Kako bi se omogućio suvremeni, miran i skladan razvoj i napredak hrvatskog društva, za prevladavanje totalitarnog nasljeđa nužan je otklon od ideologija zla 20. st., fašizma, nacizma i komunizma, slijedeći smjernice parlamentarnih skupština Vijeća Europe iz godine 1996. i 2006.“, rekao je don Josip.

„Dan državnosti dobra je prigoda da razmišljamo o temeljima, posebno kada nas na to razmišljanje potiče Isusova riječ koja je izravna kao što je navješteno evanđelje. Isus na kraju svoga govora na gori pred nas donosi jasnu povezanost riječi i djela. Za onoga tko ide putem nasljedovanja Krista, životna logika ne može biti dvoličnost, nego nastoji ostvariti vrijednosti koje ispovijeda, pretače u djela svoju vjeru koja ga nadahnjuje. Velike vrijednosti poštenja, pravednosti, slobode ne postoje odvojene od ljudi koji ih utjelovljuju svojim postupcima“ istaknuo je propovjednik.

Upozorio je da je „odstupanje od te temeljne istine jedan od razloga suvremene moralne krize, krize autoriteta koju živimo i u hrvatskom društvu“. Istaknuo je zasluge „svih koji su sebe nesebično djelima ugradili u hrvatski dom i domovinu. Njihova su djela čvrsta stijena. Na toj stijeni treba čuvati sagrađeno, treba stalno graditi, bez dvoličnosti i pokušaja da se postojanost stijene zamijeni s brzim građenjem na pijesku“ upozorio je župnik Pinčić.

Koristeći se evanđeoskom slikom o stijeni i pijesku, don Josip je rekao da Isus koristi sliku pijeska kao sliku nestalnosti i nesigurne podloge. „Ako nismo prihvatili evanđeosku mudrost, ako mislimo da se samo lijepim riječima i obećanjima može doći do punine života, stvarnost će to brzo opovrgnuti. Zahvalni smo Bogu što nam je prije 30 godina pomogao graditi na čvrstom tlu. Jer puno ljudi u Hrvatskoj i izvan nje pokazali su podudarnost riječi i djela. To je stijena jačanja zajedništva“ istaknuo je don Josip.

Ukazao je na osjetljiva područja koja oslikavaju sadašnje stanje u hrvatskom društvu i pokazuju gradimo li na solidnoj stijeni ili je nešto položeno i na pijesak. To su demografsko stanje hrvatskog društva, iseljavanje i „sve što nagriza našu domovinu, oni koji po svaku cijenu žele unijeti razdor, neslogu među ljude. Taj smjer je zabrinjavajući“ rekao je don Josip.

Upozorio je na starenje i depopulaciju u Hrvatskoj. „Naša Hrvatska, nažalost, postaje starica. Starica ne može roditi život. Potrebno je učiniti nešto da se pomladi hrvatska država – da u njoj bude i vojnika i odgojitelja, propovjednika i navjestitelja, inženjera i ekonomista, svih koji će u gospodarskim i društvenim područjima raditi i unaprjeđivati našu zemlju“ potaknuo je propovjednik. Ukazujući na potrebu sustavnog i odgovornog suočavanja s time, apelirao je na potrebu zaštite obitelji i zaposlenosti, fleksibilnost poslodavaca u uređenju radnog vremena, izgradnju jaslica i vrtića. Upozorio je na nemar u stvaranju preduvjeta koji bi ljudima omogućili rad i podizanje obitelji. Prozvao je izricanje laži kojima se Hrvatsku predstavlja kao mjesto gdje se ne može živjeti, što „unosi malodušje u srca ljudi koji se boje da neće izdržati okrutnost takve pustinje. Onda radije odustaju ili misle da se sreću neće naći u domovini, nego odlaze iz nje. Iako, neki su otišli i vratili se“ rekao je don Josip, upozorivši da se ispraznim i lažnim obećanjima nekad baca ljudima pijesak u oči o odlasku u inozemstvo kao jedinom rješenju.

„Neki mediji se natječu tko će vještije prikazati da se u Hrvatskoj ne može živjeti. A može se živjeti i treba htjeti raditi. To treba utisnuti u srce i um našeg čovjeka. Oni koji Hrvatsku promatraju izvana, u njoj vide predivne mogućnosti, tolike privlačnosti i čude se što Hrvati odustaju od Hrvatske. Nekima je baš to zacrtani cilj, Hrvate ponovno odvesti daleko od Hrvatske. Zato je važno ponavljati: ‘Hrvati, ne odustajte od Hrvatske!’. Ona je naša, treba je učiniti boljom. Boriti se pameću, ljubavlju i rukama za ostanak“ potaknuo je don Josip.

Podsjetivši da navješteno prvo čitanje pokazuje kako Gospodin pred nas stavlja život ili smrt te smo u mogućnosti birati, katedralni župnik potaknuo je da „kao mudri i pametan narod izaberemo život. To znači izabrati ostati, biti, živjeti i boriti se u vlastitoj domovini. Neka nove generacije to uoče, prepoznaju te budu borci za istinu, pravednost i dosljedan život u našoj hrvatskoj domovini“ zaključio je don Josip Radojica Pinčić.

Na misi je bio i zadarski gradonačelnik Branko Dukić te predstavnici državne i parlamentarne vlasti rodom iz Zadra. Na kraju mise pjevala se himna Lijepa naša i pjesma Bože, čuvaj Hrvatsku.