„Znamo doista: Krist uskrišen od mrtvih više ne umire, smrt više njime ne gospoduje.
Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu.
Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!”
(Rim 6, 8 – 11)

Draga braćo i sestre!

Riječi svetoga Pavla, velikoga apostola naroda, uvode nas u prebogato otajstvo Kristovoga uskrsnuća u kojem prepoznajemo neizmjernu božju ljubav iskazanu čovjeku. To je veličanstvena pobjeda života nad smrću kojom je smrt konačno izgubila svaku snagu i moć te prestala biti izvorom straha i nemoći paloga čovjeka. Život je zasjao u punom sjaju božanske ljubavi koja je provalila u ljudsku stvarnost i zauvijek je promijenila. Jer poslije ove pobjede čovjekovo je ovozemaljsko postojanje prožeto božanskom snagom koja čovjeku pruža sigurnost da neće promašiti smisao svoga postojanja i svoga života. Isus Krist nam se svojim križem pridružio u svim našim životnim tjeskobama, nevoljama i trpljenjima, njihovoj razornoj moći oduzeo snagu i pokazao da u uskrsnuću oni postaju put spasonosne muke. Spasiteljevo uskrsnuće jest dokaz Njegove svemoći i darivanje svemoćne snage ljubavi koja u Kristovu bogočovještvu dohvaća čovjeka u potpunosti i cjelovitosti njegovoga postojanja, zemaljskoga i nebeskoga, vremenitoga i vječnoga, raspadljivoga i neraspadljivoga, ljudskoga i božanskoga.
Svojom pobjedom Isus je čovjeku darovao mentalitet pobjede koja se temelji na nepobjedivoj snazi uskrsnuća, očitovanoj u bratskoj ljubavi, požrtvovnosti, suosjećanju, predanju, nadvladavanju grijeha, pa i u žrtvi vlastitoga života. I sve to radi čovjeka i njegova spasenja, ne radi ideje, ideologije ili pak iz sebičnosti i koristoljublja. Europska kultura, kojoj hrvatski narod od davnine pripada, izvorno je izgrađena upravo na tom mentalitetu koji je oplemenjivao čovjeka i njegovo djelovanje i poticao ga na napredovanje i razvitak vodeći računa o njegovom ovozemaljskom životu ali u isto vrijeme o njegovom vječnom određenju.
Svako vrijeme i svaki prostor ima neke svoje odrednice po kojima postaju prepoznatljivi u nepovratnom tijeku vremena i po kojima ih se prosuđuje i vrednuje. Naše vrijeme označeno je stjecanjem političke neovisnosti i ostvarenjem vjekovnog sna o vlastitoj državi, što je bilo povezano s ne malim žrtvama. No to nam je omogućilo razvoj demokratskog društva u kojem svatko može dati svoj doprinos kako bi ono bilo što humanije i razvijalo se u skladu sa svojim vlastitim mogućnostima. Sve je to razlog ponosa i ushita koji ne bi smjeli biti olako zaboravljeni i stavljeni u stranu pod pritiskom dnevnopolitičkih i inih razloga i interesa. Nažalost, u našem društvu i našoj javnosti nameću se uglavnom negativne teme koje stvaraju dojam besperspektivnosti i bezvoljnosti, kao da je duh pobjede pokleknuo pred zlom i ljudskom slabošću.
Mi, vjernici, dionici pobjede Uskrsloga Gospodina, pozvani smo i poslani današnjem vremenu i čovjeku vratiti mentalitet pobjede, prije svega pobjede nad zlom i smrću, a onda i pobjede čovjeka u borbi za boljitak i ostvarenje onih vrijednosti koje nam je Krist povjerio. Grijeh i zlo zatvaraju čovjeka u njegove sebične i uske interese, dovode do „smrti” međuljudskih odnosa i truju društvo strahom i nesigurnošću. Svjesni smo da je čovjek podložan grijehu i da je zlo često privlačnije od dobra. U svojoj, od Boga darovanoj slobodi svaki čovjek neprestano je u situaciji odluke i opredjeljenja. Svijest o slobodi danas se ističe i naglašava, no svijest o posljedicama slobode i odgovornosti za odluke koje se donose često se zanemaruje. Sa svetim Pavlom mi vjernici poručujemo svijetu da je život u punini život u Bogu, život oslobođen od grijeha i smrti. To je radosna poruka koju želimo podijeliti međusobno, a onda i sa svim ljudima dobre volje koji žele dati svoj udio u stvaranju društva u kojem će se svi osjećati sigurno i moći razvijati svoje darove i sposobnosti. Molimo Boga da svima, pojedincima i institucijama, koji nastoje u društvu stvarati takvo pozitivno ozračje i omogućiti životu pobjedu nad smrću, dade svoju milost i snagu da ustraju usprkos poteškoćama i zaprekama koje im stoje na putu.

S posebnom radošću i pastirskom brigom želim pozdraviti vjernike i sve stanovnike na području naše nove, Bjelovarsko-križevačke biskupije. I njezino osnivanje znak je po kojemu Bog na poseban način progovara u našem vremenu i na našem prostoru. Pozivam Vas sve da taj znak učinimo prepoznatljivim izgradnjom biskupijskoga zajedništva vjernika i svećenika okupljenih oko biskupa kako bi on bio znak Krista i Njegove uskrsne pobjede. Neka slavlje prvoga Uskrsa u našoj novoj biskupiji bude svima na radost i duhovnu korist, na međusobno obogaćenje i zajednički napredak.

U svećeničkoj smo godini koju je lani na blagdan Presvetoga Srca Isusova proglasio papa Benedikt XVI. Pozvao nas je da, po uzoru na svetoga Ivana Mariju Vianneja, arškoga župnika, molimo i zahvaljujemo za dar svećeništva u Crkvi. Molimo za naše svećenike i budimo im potpora u njihovoj odgovornoj i danas vrlo zahtjevnoj službi. Molimo i za Svetoga Oca da vodi Crkvu hrabro i postojano, usprkos svim protivštinama i poteškoćama.

Još jednom, svim vjernicima mlade Bjelovarsko-križevačke biskupije, svim vjernicima u Domovini i inozemstvu, svim ljudima dobre volje, želim obilje dara uskrsne pobjede našega Spasitelja Isusa Krista. Sretan Uskrs!

†Vjekoslav Huzjak
Biskup bjelovarsko-križevački